Navode da, pprojekat vrijedan 16 miliona eura, Rudnik finansira samostalno, bez opterećenja državnog budžeta i dodaju da je, zahvaljujući odgovornom upravljanju direktora Nemanje Lakovića, već završeno više od petine posla.

Radovi se, dodaju, izvode u tri smjene i odvijaju se odličnom dinamikom, u rokovima usklađenim s modernizacijom TE Pljevlja.

“Ovaj strateški zahvat donosi višestruke koristi – očuvanje radnih mjesta, sigurnost energetskog sistema, ekološku revitalizaciju i otvaranje prostora za buduće investicije”, navode iz PES-a.

Kako je za TV Vijesti kazao Laković izmještanje korita rijeke Ćehotine mora biti gotovo do novembra.

“Novembar je zadnji rok kada moramo završiti taj projekat, jedino što u ovoj dinamici može da nas poremeti jesu ti vremenski uslovi u drugom dijelu projekta od septembra ali se nadamo da ćemo i tu imati sreće i da nećemo imati dalje odlaganje onog našeg dinamičkog plana koji već imamo”, naveo je Laković.

Iako se od 2019. godine priča o izmještanju Ćehotine, prethodna rukovodstva Rudnika se nisu previše bavila ovim projektom.

“Tada su izvađeni pogrešni UT uslovi po kojima se nije mogao raditi projekat, u proteklom periodu je bila neka blokada sa tim ljudima i nisu htjeli da dignu na nivo na koji ovo zaslužuje da bude. Jer svi zanamo ako nestane uglja, stane Termoelektrana koja proizvodi preko 40 odsto stabilne energije, staje čitava država”, rekao je Laković.

Biće izmješteno ukupno 2300 metara korita Ćehotine. Tehnički najzahtjevniji segment nalazi se kod brane Durutovići gdje je, umjesto klasične rudarske mehanizacije, pomoću miniranja, ubrzano uklanjanje čak 150 hiljada kubika krečnjačkih stijena.

“Po projektu je taj dio trebao da se kopa 10 mjeseci, mi smo sa procesom miniranja uz samu branu koji je bio delikatan uspjeli to da završimo za tri mjeseca. I to je nešto što je dalo nama šansu da završimo ovaj projekat na vrijeme”, ističe Laković.

Ukupna vrijednost projekta je 16,2 miliona eura bez PDV-a. U cilju smanjenja troškova, Rudnik uglja je samostalno izveo radove vrijedne oko četiri miliona. Koliko je važno da se sve završi na vrijeme, najbolje pokazuje činjenica da bi kašnjenje direktno ugrozilo elektroenergetsku stabilnost države.