Prije početka sjednice, predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je sjednicu Kolegijuma predsjednika. On je poslanicima saopštio da su unutar skupštinske većine imali konsultacije o primjeni poslovnika i da su uspjeli da uoče neke stvari na koje je ukazivala opozicija. 

Iz kabineta predsjednika Skupštine juče je za TVCG saopšteno poslovnik predviđa da poslanicima kojima je izrečena mjera nije moguće dozvoliti da postavljaju poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju. Podsjetili su i na slučaj kada je ista mjera izrečena poslaniku Andriji Popoviću u prošlom sazivu na Prvoj posebnoj sjednici Prvog redovnog zasijedanja u 2021. godini, te da isti nije imao pravo postavljanja pitanja na sljedećoj sjednici posvećenoj poslaničkim pitanjima.

Poslanik GP URA Miloš Konatar apelovao je na rukovodstvo parlamenta da se omogući predsjedniku URA Dritanu Abazoviću da postavi poslaničko pitanje o najavljenim ulaganjima iz UAE. 

Mandić je rekao da preuzima odgovornost za to što je premijer dobio pitanje Abazovića sat pred sjednicu. 

“Vi ste postavili pitanje na vrijeme, ali ga je premijer dobio sat pred sjednicu. Moguće da je došlo do administrativnog propusta”, rekao je Mandić. 

Poslanik GP URA Filip Adžić kazao je da je iznenađen Mandićevim stavom.

“Da li ćete dozvoliti da premijer odgovori na ovo pitanje? Zašto nekog oslobađate od javnih nabavki, tendera? Molim vas da ne simulirate demokratiju. Ako premijer ne želi da odgovori neka napusti salu. Da li omogućavate bivšem premijeru da vrati pare iz Dubaija, je li to vaša intencija”, pitao je Adžić.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je na kolegijumu postignut dogovor da svi poslanici opozicije mogu obrazložiti poslaničko pitanje.

“Drago nam je što je parlamentarna većina procjenila da u parlamentu treba voditi dijalog i da, na osnovu tog dijaloga, se građani opredijele kome treba dati povjerenje”, rekao je Nikolić.   

Poslanik Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević naveo je da je u posljednje vrijeme bilo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru Mohameda Alabara i, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije, pa i samom projektu. On je pitao Spajića o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzima na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjuje efekte ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji.

Spajić: Ulcinj će dobiti aerodrom, najveću marinu, dva fakulteta

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pita Spajića kakvi su njegovi planovi vezani za mega investiciju arapske firme Allmar koja obuhvata Veliku plažu u Ulcinju.

Spajić je kazao da što se njega tiče – lično nema planova vezanih za ovu investiciju, niti za bilo koju drugu.

“Ono što sam Vam rekao i tokom sastanka, koji je održan u Ulcinju, jeste da je moj cilj bio da, u sklopu predstavljanja saradnje države Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenesem interesovanje, ideje i predloge jednog od najvećih svjetskih investitora u ovoj oblasti, a investitor za kojeg konkretno pitate je samo jedan od njih”, kazao je Spajić.

Kao predsjednik Vlade Crne Gore, iz ugla pozicije koju pokriva, želi, kaže, da ovakve investicije uđu i uspiju u Crnoj Gori.

“Istovremeno, itekako sam svjestan koliko je važno da se čuje glas lokalne zajednice, kako bi ovakvi projekti bili uspješni i prije svega u interesu građana, Opštine, države u cjelini. Po meni, ovo je prilika koju ne bi trebalo da ispustimo. Ne kažem da je imamo sad i nikad više, ali teško da će nam se ovakva prilika desiti ubrzo”, kazao je Spajić.

Kao što je istaknuto na tokom održanih sastanaka i u Podgorici i u Ulcinju, interesovanje investitora iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Alabara, usmjereno je na izgradnju najvećeg turističkog rizorta na Jadranu, koji bi objedinjavao hotelske komplekse, turističke sadržaje, marine, izgradnju infrastrukture.

“Konkretno, u valorizaciju Velike plaže, kako je poručio, spreman je da uloži milijarde eura, a razvoju lokalne zajednice doprinio bi kroz fond za preduzetnike, univerzitet, revitalizaciju i restauraciju Starog grada, razvoj aerodroma. Ponavljam, govorimo o investitoru iza kojeg bi stala država Emirati, a shodno međudržavnom Sporazumu o saradnji u oblasti turizma, predviđen je jedan projekat na Jugu i jedan na Sjeveru naše zemlje, pa su sve opštine ova dva regiona Crne Gore, sa čijim čelnicima sam imao sastanke ove sedmice, pozvane da kandiduju ideje ili projekte”, kazao je Spajić.

Što se tiče konkretno Ulcinja, ako pogledamo finansijske pokazatelje, vidjećemo, kaže Spajić, da ova Opština, koja ima ogromne potencijale, upravo zbog toga što nijesu valorizovani na pravi način, ima visok poreski dug i, umjesto da je jedna od najrazvijenijih opština, korisnik je sredstava Egalizacionog fonda.

“Poreski dug opštine Ulcinj, privrednih društava i javnih ustanova čiji je osnivač, na kraju 2024. godine iznosiio je 12,7 miliona eura, dok obaveze prema državi po osnovu transfernih zajmova iznose 5,4 miliona eura. I upravo ovakve, velike investicije transformisale bi Ulcinj – od grada koji se nalazi ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore, u grad koji bi bio predvodnica ekonomskog razvoja, ne samo Juga već i cijele Crne Gore”, navodi Spajić.

Za našu državu, izuzetno zavisnu od uvoza i sa malom proizvodnom bazom, od izuzetnog su, kaže premijer, značaja strane direktne investicije.

“Kao predsjendik Vlade koristim inostrane posjete, a posebno učešća na ekonomskim forumima i samitima, poput onih u Davosu i Dubaiju, da bih prezentovao neiskorišćene potencijale Crne Gore, kao što su energetika, turizam, poljoprivreda, IT sektor, razvoj infrastrukture. U tom smislu, građanima Ulcinja, ali i cijele Crne Gore, prenosimo poruke svih potencijalnih investitora, kako bismo zajednički odlučili šta je najbolje za našu državu i njen dalji napredak. Da zaključim – veoma sam zadovoljan što smo u ponedeljak održali sastanke sa čelnicima opština Juga i Sjevera Crne Gore i zajedno konstatovali nesporne vrijednosti naše države, kao i potencijale koji mogu biti iskorišćeni na pravi način, u interesu boljeg života naših građana i ekonomskog napretka”, poručuje.

Premijer je naveo da će, zahvaljujući projektu sa UAE Ulcinj će dobiti aerodrom, najveću marinu, dobiće dva fakulteta.

“Jedan fakultet za IT, najvjerovatnije Njujorši uninverzitet, Abu dabi ima licencu za Njujorški univerzitet, oni su spremni da ga dovedu u Ulcinj. Spremni su da dovedu fakultet za pomorstvo, da mladi Ulcinjani uče programiranje, da završe restauiraciju Starog grada, da naprave od njega reprezentativno zdanje”, navodi Spajić.

Poslanika Nove srpske demokratije Marka Kovačevića interesuje da li je Vlada spremna da se, na inicijativu Opštine Nikšić i Elektroprivrede, uključi intenzivnije u realizaciju projekta izgradnje novih hiljadu stanova u Nikšiću pod nazivom “Sunčani grad”.

Spajić: Vlada posvećena privlačenju investitora

Spajić je istakao da Vlada istinski radi na privlačenju investitora i stvaranju uslova da se pokrene jedan intenzivan investicioni ciklus.

“Želja nam je da podignemo kvalitet života u svim djelovima Crne Gore, a koristimo svaku priliku da prezentujemo potencijale za ulaganja. Na toj liniji afirmišemo sve opštine da stvaraju investicione šanse I koriste raspoložive resurse za dobrobit svih građana. Zato je pronalazak najboljeg rješenja, kako bi se valorizovalo zapušteno zemljište u dominantno državnom i opštinskom vlasništvu u istočnom dijelu Nikšića, jako bitno za ekonomski napredak grada i bolji kvalitet života”, kazao je Spajić.

Za uspjeh projekta “Sunčani grad”, ističe on, jako je bitno osigurati dolazak kompanija koje će generisati nova radna mjesta, učiniti ovaj dio grada atraktivnijim za život i posjetioce.

“U tom kontekstu Vlada Crne Gore i nadležne institucije su, kroz usvajanje izmjena i dopuna Prostornog urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić, omogućili razvoj ideje u vezi sa pomenutim projektom. Ovo je u konačnom, uz intenzivnu komunikaciju, dovelo do Ugovora imeđu opštine i kompanije BIG FASHION, koja će na lokaciji, predviđenoj za “Sunčani grad” graditi veliki tržni centar. To nije sve jer su u toku razgovori sa još nekoliko velikih kompanija, poput LIDL-a, čiji bi dolazak u Nikšić mogao da ima multiplikativni efekat na razvoj ove lokacije”, navodi Spajić.

Na ovaj način, ukazuje on, država i posredno pomaže realizaciju ideje “Sunčani grad”, koja je od velike važnosti za Nikšić iz više razloga.

“Rješavanje stambenog pitanja krucijalno je za sve građane, a kroz obezbjeđivanje stanova po povoljnim uslovima u tom području, dodatno bi mlade vezali za ovu opštinu”, ističe Spajić.

Elektroprivreda Crne Gore, kao kompanija u većinskom državnom vlasništvu, je nedavno podnijela zahtjev za izdavanje UTU uslova za stambeni kompleks od 130 stanova, a poznato je i da odvaja značajna sredstva za rješavanje stambenih potreba svojih zaposlenih.

“Uz to, Vlada će se u projekat “Sunčani grad” konkretno uključiti i kroz izgradnju objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa ovog dijela grada. Stvaranje jednog novog naselja zahtijeva gradnju škole, vrtića, šetališta, parkova, sportskih objekata”, kazao je Spajić.

Spajić: Omogućili smo najmoćnijim investitorima svijeta da dođu u Crnu Goru 

Premijer Milojko Spajić kazao je da ništa nema skriveno vezano za najavljeni sporazum sa UAE.

“Mi smo omogućili najmoćnijim investitorima svijeta da dođu u Crnu Goru i razvijaju biznis u Crnoj Gori. Vrlo sličan sporazum sa UAE je već potpisala Evropska unija, a uskoro će i SAD potpisati sličan sporazum sa UAE, kojim će biti predviđene investicije od 1.100 milijardi dolara. Najbitnija stvar je što država Emirati garantuje i stoji iza ovog projekta. Sa ovim investitorima nema trange frange. Neće biti korupcije. Najrestriktivniji zakon u Evropi u vezi sprečavanja novca smo usvojili u decembru i neće biti pranja novca. Ponosan sam na ovaj sporazum, koji će donijeti investicije od 30 milijardi eura. Za ovakve investicije se bore države. Nigdje na Balkanu ovoga nema, ni u naznakama. Molim vas da se manemo populizma i da se okrenemo razvoju naše zemlje”, poručio je premijer. 

Konkretno polje interesovanja gospodina Alabara, kako je dodao, odnosi se na projekte u turizmu, tačnije usmjereno je na izgradnju najvećeg turističkog rizorta na Jadranu, koji bi objedinjavao hotelske komplekse, turističke sadržaje, marine, izgradnju infrastrukture.

“Interesovanje sa njegove strane odnosi se na valorizaciju Velike plaže u Ulcinju, gdje je spreman da uloži milijarde eura i doprinose razvoju lokalne zajednice kroz fond za preduzetnike, univerzitet, revitalizaciju i restauraciju Starog grada, razvoj aerodroma. Dakle, govorimo o renomiranom investitoru koji je svjestan značaja i uloge lokane zajednice u projektima ovakvih dimenzija.  Duboko vjerujem u to da je cijela Crna Gora puna potencijala, i smatram da šansu za ogromne razvojne projekte treba dati svima, naročito onima koji ovo zaista žele. Shodno tome, samim Sporazumom predviđen je razvoj projekata u oblasti turizma i nekretnina i to kroz jedan projekat na jugu i jedan na sjeveru naše zemlje, te su sve opštine ova dva regiona Crne Gore, sa čijim čelnicima sam imao sastanke ove sedmice, pozvane da kandiduju ideje ili projekte”, naveo je Spajić.

Država Crna Gora će, ističe, biti suvlasnik ovog projekta.

“Dividende ćemo dobijati godinama. Školstvo i prosvjetu ćemo finansirati iz ovih projekata. Ako UAE odluče da ne investiraju u Crnu Goru, okriviću pojedince iz vaših redova da ste ih vi, lošim i ružnim izjavama, otjerali. To su hoteli i apart hoteli, isključivo za turizam. Nema stanova. Samo nepismenim ljudima to nije jasno. Gospodin Ramaj neće investirati u Crnu Goru. Samo najbolji investitori će dolaziti u Crnu Goru, a ne gospodin Ramaj kojem je Abazović dao pasoš”, kazao je Spajić. 

Spajić: Priča da postoji neka korupcija u međudržavnim sporazumima je nevjerovatna

Sama priča da postoji neka korupcija u međudržavnim sporazumima je nevjerovatna, smatra premijer.

„Znači, država treba da korumpira drugu državu. To su neke nevjerovatne konstelacije stvari. S druge strane, htio bih da kažem i da obradujem Nikšićane da će i jezero Krupac biti jedan od projekata koje ćemo kandidovati u međudržavnom sporazumu. Naravno, do investitora je da izabere projekte koji njemu odgovaraju. Ali, opet će biti različitog karaktera jer će se raditi i o solarnim elektranama i o turističkoj ponudi, poboljšavanju turističke ponude Nikšića. Miks energetike i turističke ponude je ono što ćemo ponuditi našim prijateljima iz Emirata“ kazao je Spajić.

Dodao je da je Vlada tu da sugeriše koje projekte mogu da ponude kao država.

„Jedan od projekata će biti i jezero Krupac. Hvala što ste to pomenuli. Takođe, nećemo zaobići ni Boku Kotorsku. Imaćemo i Lušticu kao opciju. Biće mnoge druge opcije u opticaju“, istakao je Spajić.

Premijer: Radnici opustošenih državnih preduzeća su svoju pravdu dočekali tek danas

Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Milović pitao je premijera da li se podaci o ekonomskoj aktivnosti na kraju prošle i prva dva mjeseca ove godine mogu shvatiti kao javno priznanje Vlade da je “populističko-potrošački ekonomski model doživio sunovrat”.

Spajić je konstatovao da se nijedan sistem ne gradi i ne ruši za godinu.

„A za trideset se, istini za volju, dalo štošta napraviti. Volio bih da ste se i upola ovako prilježno bavili efektima ekonomske politike vašeg političkog subjekta i njenim epilogom.  Sve u svemu, siguran sam da je bilo posebno teško DPS-u da poveća minimalnu zaradu za cijelih 29 eura (sa 193 na 222). To je doista epohalan domet jedne ekonomske vizije i nadasve izraz odgovornog odnosa prema građanima.  Ali tako to obično biva – o ekonomskoj politici pitaju nas oni koji su od države Crne Gore napravili državu najveće socijalne nejednakosti u Evropi. Oni koji su, dok su se dičili svojim ekonomskim rezultatima i Crnu Goru nazivali ekonomskim tigrom, u isto vrijeme cijenili da je njihovim građanima dovoljna minimalna plata od 222€. I dok su njihovi prvaci imali kolekciju  skupcjenih satova i stanova, ogromna većina građana živjela je ispod granice ljudskog dostojanstva. Radnici opustošenih državnih preduzeća su svoju pravdu dočekali tek danas kada 44. Vlada ispravlja sve nepravde: od Košute, Kombinata aluminijuma, Radoja Dakića i td. I dok je životni standard DPS velikana išao uzlaznom putanjom, naši građani su „uživali benefite“ takve ekonomske politike – nejednakosti“, naveo je Spajić.

U prilog svemu tome, dodaje, govore činjenice i brojke koje su neumoljive.

„Minimalna zarada u Crnoj Gori za vrijeme vladavine Vaše partije porasla je sa 193€ na 222€. Prosječna zarada za 10 posljednjih godina mandata vaših vlada povećana je za cijelih 40€. Minimalna penzija na kraju vašeg mandata iznosila je 145€. Svi ovi „impresivni“ rezultati ekonomskog tigra Balkana, ostvareni su na način da ste i tako mizerne zarade i penzije finansirali iz zaduženja sve do 2017. godine kada ste povećali opštu stopu PDV-a na 21%, smanjili zarade u javnoj upravi i zamrzli zapošljavanje u javnom sektoru. Javni dug u tom periodu je samo rastao, pa je 2011. javni dug iznosio 1,5 milijardi eura ili 45% BDP-a, a na kraju 2020. bio tri puta veći nego 2011. i iznosio 4,4 milijarde ili preko 105% BDP-a. Da ne govorimo da su u tom periodu prodata ili privatizovana javna preduzeća i građani oštećeni za stotine miliona kroz sumnjive privatizacije, dok su usljed „sive“ ekonomije na tražištu rada mnogi ostali bez zarađene penzije“, podvukao je Spajić.

Premijer je saopštio da su ekonomsku politiku građani dobro upoznali kroz programe Evropa sad 1 i 2 „jer smo ih predložili i sproveli u korist svih građana nasuprot DPS modelu koji je rasprodajom državne imovine i favorizovanjem privilegovanih grupa stvorio građane prvog i drugog reda“.

Spajić: Ključnu infrastrukturu moramo da gradimo

Predstavnik Kluba poslanika Bošnjačke stranke Mirsad Nurković naveo je da se Vlada užurbano sprema za realizaciju jednog broja velikih infrastrukturnih projekata i da se ista ne mogu finansirati bez novih zaduženja.

“Kakvu će refleksiju imati nova zaduženja na ukupni javni dug države”, pitao je Nurković. 

Spajić je naglasio da su najrazvijenije svjetske i evropske zemlje prvo gradile saobraćajnu mrežu, jer im je to olakšalo privredni i ekonomski rast.

„Usudiću se da kažem kako je Crna Gora infrastrukturno potpuno nerazvijena, a zahtjevi su daleko veći od onoga što mogu da istrpe naši putevi i aerodromi. Kada na to dodamo zapuštenu željeznicu, koju sada počinjemo da rekonstruišemo, i neiskorišćene potencijale Luke Bar, onda je jasno da je naša ekonomija dostigla u neku ruku limit. U takvoj situaciji, a sa motivom da u što skorijem roku dođemo do prosjeka Evropske unije, kada govorimo o ekonomiji, nemamo nikakvog izbora – ključnu infrastrukturu moramo da gradimo“, podvukao je Spajić.

Istina, kako je dodao, „radimo to konzervativno, pažljivo vodeći računa o zaduženju, kako bi maksimalno amortizovali uvećanje javnog duga, koji je dostigao aktuelni nivo zahvaljujući dominantno lošoj ekonomskoj politici Vlada prije 2020. koje su se zaduživale kako bi isplaćivale plate i socijalna davanja“.

„Trenutna zaduženja su isključivo sa ciljem vraćanja dugova, koji nijesu nastali tokom mandata ove Vlade, i izgradnju infrastrukture neophodne za rast ekonomije. Na toj liniji je pomjeren početak radova na drugoj dionici auto-puta, da bi iskoristili grant Evropske unije i izuzetno povoljne kredite EBRD-ija, sa najmanjim uticajem na povećanje javnog duga. U sličnom aranžmanu ćemo nastaviti da unapređujemo puteve, kroz partnerstva sa kredibilnim organizacijama iz prijateljskih zemalja. U tom kontekstu ističem da će nam određena sredstva za izgradnju infrastrukture biti dostupna kroz Plan rast, a želja nam je da dobar dio potrebnog novca nastavljamo da osiguravamo kroz grantove Evropske komisije. Uz to trudićemo se da Kapitalni budžet raste iz godine u godinu, kako bi se određene dionice finansirale direktno od naših sredstava. Takođe, uvjeravam vas da ćemo na kraju dodatna sredstva uvijek osiguravati povoljnim kreditnim aranžmanima kroz međudržavne ugovore“, kazao je Spajić.

Premijer je istakao da Vlada preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme ostvarive kroz javno privatno partnerstvo, koje ima veliki potencijal.

„Tu želimo da investitore motivišemo  kreiranjem strateških okvira, kako bi efikasnom administracijom privukli dodatna  privatna ulaganja. Na kraju moram da istaknem, da ste vrlo lijepo primijetili kroz Vaše pitanje-izgradnja infrastrukture je proces koji ima brojne pozitivne implikacije, a istovremeni rad na više dionica, biće značajan generator daljeg ekonomskog rasta, iz čega će doći do uvećanja plata, penzija i ostalih primanja. Zato izgradnja saobraćajnice nikog ne bi trebalo da plaši, jer je ona u stvari garant bolje budućnosti za sve naše građane“, poručio je Spajić.

Pitanja poslanika: