Kako tvrde, predlozi međudržavnih sporazuma Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata su utvrđeni na sjednicama Vlade Crne Gore, u skladu su sa važećim zakonodavstvom međunarodnim obavezama i javno su dostupni.

“U Predlogu sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, koji je Vlada Crne Gore, usaglasila sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, jasno se navodi da nacionalno zakonodavstvo ostaje na snazi i biće primijenjeno, kako u dijelu planske dokumentacije, tako i u dijelu zaštite životne sredine, izgradnje objekata i drugih propisa, sa izuzetkom u dijelu sprovođenja postupka javnih nabavki i državne imovine”, saopštili su iz kabineta premijera.

Prema njihovim riječima, Zakon o javnim nabavkama predviđa izuzeća za nabavke zasnovane na međudržavnim sporazumima i međunarodnim pravnim instrumentima, što je definisano Članom 13 ovog Zakona. Dodaju da je ovakav pristup javnim nabavkama usaglašen je sa Evropskom unijom i važi do kraja 2026. godine. U planu je da isti princip uskoro bude potvrđen kroz sporazume sa još dvije države, članice EU.

“Netačne su tvrdnje o planiranoj izgradnji velikih stambenih kapaciteta za tržište – takve izjave ne proizilaze iz relevantnih dokumenata i doprinose pogrešnom predstavljanju projekta, koji je u svojoj osnovi zamišljen kao turistički kompleks, sa sadržajima u skladu sa međunarodnim standardima i zakonima Crne Gore. Neistiniti su navodi da je planirano donošenje posebnog zakona (lex specialis) za sprovođenje ovog projekta, jer u Sporazumu ne postoji nijedna odredba koja bi to omogućila, niti je takva mogućnost bila predmet zvanične komunikacije”, navodi se u saopštenju.

Tvrde i da su neutemeljeni i navodi da je institucionalna komunikacija sa potencijalnim investitorima započeta ranije kroz neformalne kontakte i dodaju da prezentacija investicionih potencijala države realizovana je, dodaju, kroz zvanične posjete i međunarodne događaje, uz punu transparentnost, o čemu je javnost više puta bila informisana.

“Ovakve interpretacije, koje dolaze iz različitih izvora – dijela medija, nevladinog sektora i političkih subjekata – ne doprinose konstruktivnom dijalogu, već mogu stvoriti konfuziju i nepovjerenje među građanima, i nanijeti štetu međunarodnoj reputaciji Crne Gore. U tom smislu, pozivamo sve aktere da se u komunikaciji o važnim temama oslanjaju na činjenice, a ne na pretpostavke ili senzacionalizam”, zaključuju iz Kabineta Spajića.