Za samo sedmicu, na portalu “E-peticije” prikupljeno je više od 6.000 potpisa, pa će Skupština razmatrati uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole, kao izbornog predmeta.

Za sociologa Krsta Vukovića vjera je intimno osjećanje – smatra da bi, ukoliko se ta inicijativa usvoji, dominatne grupacije bile favorizovane.

„Postoje elementarna ljudska prava koja su garantovana i Ustavom… Ako bi peticije prošle, ako bi se vjeroučenje uvelo u škole, svi mladi ljudi imaju pravo na izjašnjavanje, šta ćemo raditi ako imamo zajednicu budista ili nekih drugih religijskih i vjerskih ubjeđenja bez obzira koliko ih je“, kaže Vuković.

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi kažu da se njihov stav poklapa sa evropskom praksom – podržavaju mogućnost da djeca uče vjeronauku u školama kao predmet koji bi bio kompatibilan sa drugim.

„Osnova da saznaju temelje civilizacije u kojoj žive, naravno, tome treba pristupiti ozbiljno, da crkva i druge vjerske zajednice pristupe pripremljeno, da jedan takav sadržaj može da se ponudi kao izborni predmet svakom djetetu koje to hoće. Veliki prostor za izazivanje podjela je nepoznavanje vjere, zloupotreba vjere, njeno kidanje, pa bi izučavanje vjere pomoglo da je tumačimo na pravi način“ , kazao je protojerej-stavrofor Gojko Perović.

Sa druge strane, u Islamskoj zajednici smatraju da je dovoljno da vjerske škole budu pod ingerencijom vjerskih zajednica.

„Uvođenje vjeronauke možda bi podrazumijevalo i jednu vrstu diskontinutiteta u obrazovanju u jednoj građanskoj državi. Države u okruženju imaju vjeronauku, ali se pokazalo da to nije doprinijelo nekom bitnijem porastu svijesti o vjeri, već je izazvalo kontroverze“, kazao je Samir Kadribašić iz Islamske zajednice Crne Gore

Da je, ipak, potrebno fokusirati se na širi pristup obrazovanju, mišljenja je Vuković – zalaže se da etika bude obavezan predmet, a građansko obrazovanje revitalizuje u punom značenju.

„Da se kompletna vaspitno obrazovna funkcija škole revitalizuje većim radom i trudom u školama, da se ne obraća dominatno pažnja na usvajanje određenih znanja, nego i da se porodica kao primarna zajednica pomogne u tom procesu i da se postignu ciljevi vasptianja i obrazovanja“, kaže Vuković.

Obrazovni sistem je ključan u oblikovanju budućih generacija i njihovih vrijednosti, pa bi svaki korak u tom procesu, trebalo pažljivo razmotriti kako bi se obezbijedio balans između poštovanja ljudskih prava, vjerskih sloboda i građanskog obrazovanja, zaključili su sagovornici Gradske.