“Možda bi najbolji savjet za pacijente bio da malo obrate pažnju na svoje tegobe, na svoje hronične bolesti, posebno imajući u vidu pacijente koji boluju od povišenog arterijskog pritiska, srčanih aritmija i sličnih stanja, koja sama po sebi povećavaju rizik od moždanog udara, da malo obrate pažnju na svoje zdravlje u narednom periodu”, izjavio je neurolog dr Stanarčević.

Dodaje da je prethodne nedjelje bio stabilan broj pacijenata, i da nije bio povećan njihov broj, ali da je nedelju ranije, bio nešto povećan broj onih kojima je bila potrebna ljekarska pomoć.

“U suštini, to je bolest koja je stalno prisutna, postoje neke sezonske i dnevne varijacije, ali u suštini, uvijek je prisutno oboljenje”, kaže gost Jutarnjeg dnevnika.

Svaki sedmi moždani kod osobe do 45 godina

Smatra se da 10 do 15 odsto svih pacijenata sa moždanim udarom spada u starosnu grupu od 15 do 45 godina, što znači da će svaki sedmi moždani udar biti kod osobe mlađe od 45 godina.

Faktori rizika su genetika, poremećaji zgrušavanja krvi, trauma, a tu je i važnost načina života uz mnoštvo dodatnih faktora rizika.

To možda objašnjava što se biljeleži veći broj mlađih pacijenata.

“Moj najmlađi pacijent ima 19 godina”

Doktor Stanarčević kaže da njegov najmlađi pacijent ima 19. godina. Najčešći je ishemijski moždani udar, a što se tiče kliničke, slike, postoje velike varijacije.

Doktor Stanarčević je govorio i o simptomima koje ne smijemo da ignorišemo kao i o važnosti brzog reagovanja, kada se ti simptomi jave. Kako kaže, nekada simptomi mogu da izostanu, što predstavlja veliki problem.

“Ono na šta uvek treba da se reaguje je naglo nastala slabost polovine tela, poremećaj govora, a postoji i niz simptoma koji mogu biti manje specifični, a to je pojava vrtoglavice ili nestabilnosti pri hodu, posebno kad je povezana sa pojavom duplih slika i poremećajima govora poput zaplitanja jezika”, ističe doktor Stanarčević.

Vrijeme reagovanja na simptome od ključne važnosti

Doktor objašnjava da je vrijeme ključan faktor za liječenje pacijenta u slučaju moždanog udara.

“Imamo dvije terapijske procedure koje mogu da naprave veliku razliku ali su vrlo zavisne od vremena. Odnosno, što pacijent ranije dođe, ima veću šansu da se oporavi. Za primjenu intravenske trombolize imamo 4,5 sati, ali se podrazumeva da u tih 4,5 sati pacijent dođe, mi uradimo svu neophodnu dijagnostiku i damo lek”, pojašnjava doktor.

“Za mehaničku trombektomiju, koja je rezervisana za specifične pacijente, one sa težim moždanim udarom, koji imaju zapušen veliki krvni sud, tu imamo širi terapijski prostor od 24 sata”, objašnjava dr Stanarčević, i dodaje da moždani udar može da se prevenira, prema nekim podacima, i u 80 posto slučajeva.

“Vodite računa o hroničnim bolestima ukoliko ih imate, i insistirajte na onome što se zove zdrav način života, sa ubacivanjem fizičkih aktivnosti, sa što manje sedenja, sa zdravijom ishranom… I naravno ono što ne smem da zaboravim,to je prestanak pušenja”, zaključio je dr Stanarčević.