Njihovo saopštenje prenosimo integralno.
„Pitanje izbjegavanja dvostrukog oporezivanja između Crne Gore i UAE otvara se u svijetlu nedavno potpisanog Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina između dvije države, gdje „vlada UAE predlaže i garantuje za investitore- entitete iz privatnog sektora, sa sjedištem u UAE da sarađuju sa vladom Crne Gore na implementaciji projekata.“
Ovaj Sporazum o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina je već naišao na oštre reakcije dobrog dijela javnosti i dobio epitet kontroverznog, a već naredne sedmice o njemu pred Zakonodavnim odborom Skupštine Crne Gore počinje proces ratifikacije.
Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja iz 2012. godine se pod izrazom vlada u slučaju Crne Gore podrazumijeva Centralna banka, nacionalni penzioni fond, Fond za razvoj i bilo koja druga institucija u potpunom vlasništvu Vlade Crne Gore koja može biti dogovorena s vremena na vrijeme na osnovu obostrane saglasnosti nadležnih organa država ugovornica.
U slučaju UAE to je Centralna banka UAE, Abu Dhabi Investment Authority, Abu Dhabi Invest Council, do tri dodatne institucije priznaju se kao sastavni dio Vlade UAE putem razmjene pisama između dvije zemlje, kao i bilo koje druge savezne i lokalne institucije u potpunom vlasništvu vlade UAE koje mogu biti dogovorene s vremena na vrijeme na osnovu obostrane saglasnosti nadležnih organa država ugovornica.
Februara 2016. Ministarstvo finansija UAE obratilo se diplomatskim putem crnogorskom Ministarstvu finansija sa zahtjevom da Investment Corporation of Dubai, koja je u vlasništvu vlade UAE, bude priznata kao jedna od tri dodatne institucije i bude izuzeta od oporezivanja, a zaključak o tome je tadašnja vlada Demokratske partije socijalista prihvatila krajem marta.
Raniji podaci Akcije za socijalnu pravdu pokazali su da je maja te 2016. godine za cijenu od 175 miliona eura jedna od firmi, čiji je krajnji vlasnik Investment Corporation of Dubai, kupila luksuzni rizort Porto Montenegro u Tivtu, kojim gazduje i danas.
Ova luksuzna lokacija, koja se slikovito označava i “rajem za ekstra bogate”, a čija je izgradnja počela davne 2008. godine, i koja je otvorila niz indikativnih projekata izdavanja vrijednih lokacija u dugoročne zakupe na čak 90 godina, jedan je od oglednih primjera kako su zakoni ove države prilagođavani zahtjevima stranog investitora.
Naime, prvi investitor (pokojni Piter Mank) unaprijed je znao za planove Vlade Crne Gore, zvanično je tražio “prijateljsko okruženje za jahte”, tj nižu poresku stopu za jahting poslovanje, slobodnu zonu, zakup morskog dobra. Ugovor mu je garantovao donošenje prostornog plana za morsko dobro i studiju lokacije, zakup morskog dobra na 90 godina, naknadno mu je odobreno 380 hiljada kvadrata gradnje (mješovite namjene), 850 vezova za jahte (tražio prvobitno 625).
Samo po osnovu olakšica za gorivo za jahte, čiji su vlasnici samo najbogatiji, Država Crna Gora se do 2022. godine odrekla prihoda od oko 80 miliona eura. Ovu olakšicu je ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je ponovo vratila aktuelna vlada Milojka Spajića.
U isto vrijeme, u Crnoj Gori godinama su na snazi mnogi zakoni, uključujući i niz poreskih, koji se mogu cijeniti kao privilegujući za inostrane investitore.
Na Ekonomskom fakultetu u Podgorici studente uče da se ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja olakšava kretanje kapitala, podstiču strane direktne investicije, smanjuje štetna poreska konkurencija između zemalja, ali sa druge strane oni ograničavaju poreski suverenitet, potencijalni su gubitak dijela poreskih prihoda, izazivaju troškove njihovog ugovaranja.
Upravo je crnogorski ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji je imala zaključen sa jednom ostrvskom evropskom zemljom, prvom vlasniku Porto Montenegra poslužio da iskoristi u toj evropskoj zemlji povoljniji poreski sistem i u Crnoj Gori izbjegne plaćanje poreza po osnovu ostvarene kapitalne dobiti od prodaje.
