Zapravo, postoje znakovi koji mogu ukazivati na to da naš mozak stari brže nego što bi trebao, prenosi Index.hr.
1. Impulsivno ponašanje u srednjim i starijim godinama
Dijetetičarka Maggie Moon ističe da jedan neočekivan znak starenja mozga može biti impulsivno ponašanje kod sredovječnih i starijih osoba. “Impulsivno ponašanje u srednjoj i starijoj dobi može biti znak ubrzanog starenja mozga, za razliku od ranije životne dobi kada je to prirodan dio razvoja mozga”, navodi za SheFinds.
2. Oslabljeno kritičko razmišljanje
Kritičko razmišljanje uključuje analiziranje informacija, rješavanje problema, donošenje promišljenih odluka i procjenu rizika – sve su to ključne vještine za svakodnevni život. Kako mozak stari, naročito ako je pod stresom zbog loših životnih navika ili zdravstvenih stanja, područja odgovorna za te funkcije – poput prefrontalnog korteksa – mogu početi slabiti.
“Primjetno smanjenje učinkovitosti analitičkog i kritičkog razmišljanja može otežati suočavanje s izazovima u svakodnevnom životu. Čak i upravljanje troškovima ili izrada sedmičnog rasporeda, što je nekada bilo jednostavno, sada može postati izazov. Ta promjena može uticati na donošenje odluka i uzrokovati napetost u društvenom i radnom okruženju”, kaže liječnik dr Michael S. Valdez.
3. Smanjena kognitivna agilnost
Smanjena kognitivna agilnost još je jedan rani znak da mozak možda stari brže nego što bi trebao. Kognitivna agilnost odnosi se na sposobnost mozga da brzo mijenja zadatke, prilagođava se novim informacijama i brzo reagira.
“Produženo vrijeme potrebno za odgovor, donošenje odluka ili organizaciju misli signalizuje smanjenu mentalnu oštrinu. Razgovori mogu postati teži za praćenje nego prije, a donošenje odluka postaje znatno sporije. Takva kašnjenja mogu uticati na samopouzdanje i potaknuti izbjegavanje situacija koje zahtijevaju brze reakcije”, otkriva dr Valdez.
4. Usporavanje ili smanjena koordinacija
Stacey Ross, stručnjakinja za mentalno zdravlje, napominje da je usporavanje ili gubitak koordinacije često zanemaren znak starenja mozga. Iako se koordinacija najčešće povezuje s mišićima i zglobovima, kretanje je zapravo duboko povezano s funkcijom mozga. Mozak kontroliše ravnotežu, motoričke vještine, brzinu reakcije i prostornu orijentaciju, pa kada dođe do pogoršanja u tim područjima, to može upućivati na rane promjene u zdravlju mozga.
