Jedan broj poslanika i predstavnika NVO su zatražili da se Odbor detaljnije izjasni o primjedbama koje su se čule na sjednici, odnosno da je o sporazumima izostala javna rasprava, da su brzo donijeti i da su prepuni slovnih grešaka. Iz opozicije su naveli da su sporazumi protivni Ustavu.

Predsjednik Odbora Dragan Bojović je kazao da ne mogu da urade ništa osim da glasaju, jer su u pitanju međudržavni sporazumi, te da ne mogu prejudicirati kako će poslanici u Skupštini odlučiti.

Glavna tema rasprave je bio sporazum koji se odnosi na saradnju dvije države u turizmu i razvoju nekretnina, i potencijalna izgradnja megaprojekta na ulcinjskoj Velikoj plaži.

Ministarka javnih radova Majda Adžović je navela da su svi navikli na tromost države pa razumije zabrinutost zbog brzine procesa, ali da u dokumentima nema ništa zakulisno i tajno. Oslobađanje od Zakona o javnim nabavkama je kako je kazala, uvršteno kako bi se stvorila sigurnost za potencijalnog investitora i da su sporazumi usklađeni sa domaćim zakonodavstvom.

Iz poslaničkih klupa Pokreta Evropa sad (PES) se moglo čuti da je sporazum brzo najavljen i usvojen, te da to otvara prostor za kritiku, ali i da je prevod sporazuma na naš jezik odrađen nestručno.

Najveća investicija se razmatra na “Whatsapp”

Izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković je kazala da je konkretno sporno, što nije jasno definisano da li će se sporazum staviti iznad Ustava i može li biti u koliziji sa međunarodnim sporazumima koje je Crna Gora već usvojila. Istakla je da to nije pojašnjeno ni poslanicima koji treba da glasaju.

“Član 52 Zakona o državnoj upravi jasno kaže da je svako ministarstvo u pripremi zakona, dužno da organizuje javnu raspravu. Nije organizovana nego je prekršen i drugi stav tog člana, da je ministarstvo dužno da navede razlog zbog čega nije organizovalo raspravu. Koliko puta je Venecijanska komisija Skupštini rekla da se mora obezbijediti javna rasprava u procesu donošenja zakona, da je obezbijeđena mi ne bismo imali ove nejasnoće, diskusije i rasprave i ne bi se usvajali po htinom postupku. Građani bi imali priliku da predlažu dodatne načine da se zaštiti javni interes. Ne postoje uslovi po Poslovniku da se ovaj zakon razmatra po hitnoj proceduri, Poslovnik je jasan i kaže da se može donijeti zakon usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide. Ovdje nije bilo okolnosti koje nisu mogle da se predvide”, naglasila je ona i dodala da se nije razmatrala ni potencijalna šteta.

Ćalović Marković je pitala zašto se toliko žuri i istakla da u sporazumu piše i da će u svrhu realizacije projekata Vlada sprovoditi sve potrebne zakonodavne mjere, ali da to ne mogu da rade. Sporazum o ekonomskoj saradnji se kako kaže, odnosi na opšta mjesta dok se o drugom razgovaralo putem telefona.

Država zaštićena, prevod nestručan

Poslanik PES-a Darko Dragović je kazao da se ugovor može otkazati, ali da se iniciranje u engleskoj verziji ugovora odnosi na pokrenute projekte. Naveo je da se slaže sa ocjenama poslanika Demokrata Duška Stijepovića, da je prevod sporazuma nestručan ali da je država potpuno zaštićena uprkos ovim zazilaženjima.

Dragović je naglasio da Ćalović Marković dovodi u pitanje autoritet profesora Pravnog fakulteta koji smatra da potvrđeni međudržavni ugovor, ne moraju biti u skladu sa Ustavom te da je to bezpredmetno jer im je snaga jednaka.

“Plaža ne može biti predmet privatne svojine, samim tim se ne može sticati to pravo. Što se tiče koncesija, tačno je da se isključuje primjena normi Zakona o koncesijama, ali ne mogu da zaključim da je plaža predmet sporazuma. Potpuno drugačiju sliku ćemo da imamo kada budemo imali ugovor, jer će ugovor definisati mikrolokaciju. Apsolutno ne postoji bojazan da će da dođe investitor i uzme plažu suprotno Zakonom o morskom dobru”, kazao je on i dodao da odredbe ugovora propisuju da pridruživanje EU neće biti ugroženo.

Naglasio je da lokacija projekta još nije poznata, pa se ne može govoriti o oduzimanju privatne zemlje jer će se možda graditi na državnoj. Kazao je i da potvrđivanje ugovora znači osnov za utvrđivanje javnog interesa te da imaju uvjerenja premijera Milojka Spajića da se neće graditi stanovi za tržište.

“Nijedan drugi član ne isključuje nadležnost domaćeg zakonodavstva osim člana 2 stav 4. Bojazan ste istakli da Vlada uzima nadležnost Skupštine, zakonodavna mjera i vlast nisu isto. Činjenica je da nije definisana arbitraža ali to ne ne isključuje mogućnost da se to ugovorom sa entitetom definiše”, istakao je on.

Ministarka javnih radova Majda Adžović je kazala da o detaljima mogu raspravljati u emisiji u kojoj će sjutra gostovati sa Ćalović Marković, dok je Ćalović Marković istakla da raspravu treba održati sada – jer će sjutra zakon već biti usvojen. Kako je navela, norme nisu precizne ako su na engleskom jeziku pa da sporazum treba vratiti na doradu ako državni interes nije potpuno zaštićen.

“Ništa se neće desiti ako Skupština ovom pitanju posveti posebnu sjednicu jer je u pitanju najveća investicija. Mi nismo vidjeli projekat a rekli smo da je javni interes, mi prejudiciramo… Stranom investitoru se daje poseban status u odnosu na druga strana lica i to u imovinskom-svojinskom smislu. Mislim da za ovaj sporazum treba glasati dvotećinskom većinom, pod posebnim uslovima, mimo Ustava i zakona se daje nepoznatom licu. Ustav je jasan u tim uslovima, da je neophodna dvotećinska većina. Hoće li ovo biti u skladu sa Ustavom će cijeniti Ustavni sud”, naglasila je ona i dodala da već postoji ugovor o tržišnom takmičenju, što se ovim ugovorom zaobilazi.

Adžović je pojasnila da država neće graditi infrastrukturu mimo tendera te da je riječ o zamjeni teza, ali da evropski put ne može biti ugrožen jer je i ta tačka u sporazumu. Ponovila je da je suština sporazuma turistički projekat a ne stambeni. Ćalović Marković je kazala da je zakon jasan da se zemlja može oduzeti ako se utvrdi javni interes, uz naknadu, kao i da UAE sigurno nisu zainteresovani za lokacije koje su u državnom vlasništvu.

Nema štete za državni interes

Adžović je navela da su razlozi za donošenje ovih zakona u samom programu 44. Vlade, kojoj su ekonomski razvoj, bolji standard i članstvo u Evropskoj uniji (EU) prioriteti.

Čarapić je dodao da je prirodno da Crna Gora zaključuje ovaj tip sporazuma te da dok god država nije u EU, ima pravo da ih potpisuje.

“Ne možemo da ignorišemo negdje legitimnu kritiku da je sporazum brzo najavljen i usvojen. Jeste za društvo koje naviklo na trmost, ova brzina neoubičajena i otvara prostor za kritiku. Smatram da u ovakvom formatu ne predstavlja štetu za nacionalni interes, ne precizira regije i investitore, nije nestandardan. Ovdje će se odnos investitora i Vlade srediti konkretni ugovorom koji još uvijek nemamo na stolu, tako da ne vidim štetu ni pravne nedoumice. Prije sjednice sam podnio amandman na sporazume u kom se govori da će se ugovori morati potvrditi u Skupštini i da ona mora donijeti odluku o raspolaganju državnom imovinom”, dodao je Čarapić.

On je podsjetio da su slične korake preduzeli u slučaju rudnika u Brskovu, odnosno projekta od kojeg se na kraju odustalo zbog prijetnje po lokalno stanovništvo. Naglasio je da se slično desilo i sa projektom Montrose na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica, te da nedoumice rješavaju kroz revizije i u slučaju Instituta Igalo i Svetog Stefana.

Adžović je kazala da će se modeli razmatrati po usvajanju sporazuma, te da je fokus na ugovorima koje Crna Gora nema, ali da će svi biti uključeni u dijalog o tim pitanjima. Dodala je da su mnoge investicije po Zakonu o državnoj imovini, završile tako što je dugoročni zakup zemljišta dat za 15 i 50 centi po kvadratu odnosno za izuzetno niske cijene…

Zato kako tvrdi, žele da Crna Gora bude partner u projektu a ne da prodaje zemlju, zbog čega su tražili izuzetke od Zakona o državnoj imovini. Naglasila je da će Skupština svakako morati da odobri sve odluke.

“Usvajanjem ovih sporazuma nijednim slovom se neće izmijeniti institut i pravni režim ekproprijacije. Ukoliko se dođe u situaciju da imamo izradu teksta ugovora koji se smatra suprotan zakonima Crne Gore, jer nije isključeno zakonodavstvo – isključen je Zakon o javnim nabavkama i državnoj imovini, a što se tiče legistative, sva je na snazi”, navela je Adžović.

Čarapić je istakao da se odobrenje za projekte mora dobiti od lokalnog stanovništva te da tamo gdje se digne buna mještana – nema investicija.

Dragović je naglasio da je rasprava o usklađenosti Sporazuma sa Ustavom bezpredmetna, jer u slučaju da budu potvrđeni – član 9 Ustava glasi “potvrđeni međunarodni ugovori su sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju od domaćeg zakonodavstva”. Pojasnio je da je nesporno da zeleno svjetlo daje Skupština i da su sporazumi u skladu sa Ustavom, ali da su mnogo bitniji oni koji će biti zaključeni sa UAE na njihovom temelju.