Pepić je za “Dan” kazao da i u okviru tih lokalnih građanskih lista ima i onih koji su nezadovoljni napustili neku partiju, pa žele da se na lokalu takmiče sa bivšim partijskim drugovima.

U prilično dinamičnom političkom životu Crne Gore, politički subjekti lokalnog karaktera zauzimaju specifično mjesto. Motivi i ciljevi njihovog nastanka, kao i razlozi zbog kojih se u nekim mjestima pozicioniraju sa više, a u nekim mjestima sa manje uspjeha, višestruki su i različiti.

“Negdje te liste imaju bolji prolaz, a negdje ostaju na margini. Naročito je primjetno da na primorju imaju više uspjeha. Same po sebi, te liste su dobre. Dobro je da imamo što više ponuda, ali to ne znači automatski da kvantitet istovremeno znači i kvalitet”, kazao je Pepić.

Kako je dodao, i pored toga što lokalne liste dolaze iz lokalnih sredina, zbog čega bi trebalo da bolje poznaju lokalne probleme, do sada se nisu vidjela neka konkretna rješenja koja bi mogle ponuditi. Naš sagovornik smatra da je, pored lokalnih lista, neophodno i zakonsko uvođenje otvorenih lista, što bi i za lokalne zajednice predstavljalo svojevrstan demokratski iskorak.

Pepić objašnjava zbog čega se lokalne liste češće formiraju na primorju i tu bilježe više uspjeha u odnosu na sjever zemlje.

“To je prije svega iz egzistencijalnih razloga, jer je na Crnogorskom primorju veća zaposlenost i ekonomska nezavisnost birača nego što je to slučaj na sjeveru Crne Gore, gdje se na učlanjenje u partije nerijetko gleda kao na mogućnost za zapošljavanje”, rekao je Pepić.

On je dodao da partije funkcionišu kao agencije za zapošljavanje svojih članova, što predstavlja otežavajuću okolnost za nastanak i uspješno djelovanje lokalnih lista. Pored toga, ukazuje i na još jedan faktor koji u nekim sredinama smanjuje šanse za uspjeh lokalnih lista.

“Moram da primijetim, uzimajući za primjer sada Nikšić, da tamo gdje postoje dva jaka suprotstavljena politička pola lokalne liste imaju male ili skoro nikakve šanse da uđu parlament”, istakao je Pepić.