Sistem ocjenjivanja učenika funkcioniše unutar okvira nekoliko ključnih zakona, uključujući Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakon o gimnaziji, koji propisuju kombinaciju deskriptivnih i numeričkih ocjena tokom obrazovnog ciklusa.

“Iako ovi propisi osiguravaju redovno ocjenjivanje učenika i pružanje povratnih informacija roditeljima, značajni izazovi i dalje postoje u načinu na koji ocjenjivanje podržava učenje i razvoj učenika”, piše u Strategiji.

Kako se naglašava, jedan od ključnih problema je neusklađenost između ciljeva crnogorskog kurikuluma, osmišljenog da podstiče kritičko mišljenje, kreativnost i rješavanje problema i stvarnih praksi ocjenjivanja u učionicama.

“Uprkos ambicijama iz kurikuluma, ocjenjivanje često naglašava reprodukciju sadržaja, ograničavajući ulogu koju ima u podsticanju kognitivnih vještina višeg reda. Interno ocjenjivanje se uveliko fokusira na pamćenje, umjesto na razvoj kompetencija”, ističe se u dokumentu.

Pojašnjava se da trenutno, sumativno ocjenjivanje ostaje dominantna forma evaluacije, iako su reforme težile prelasku na učenje zasnovano na kompetencijama, prakse ocjenjivanja u učionici su zaostajale.

“Naglasak na ocjenjivanju na kraju perioda ograničio je upotrebu formativnog ocjenjivanja, alata koji je široko prepoznat kao ključan za kontinuirani razvoj učenika”, navodi se u Strategiji.

Podsjeća se da je potreba za prelaskom sa sumativne na formativnu procjenu primijećena je od rezultata PISA testiranja iz 2015. godine, ali je napredak u sprovođenju tog prelaska spor, pri čemu se praksa ocjenjivanja u učionicama često navodi kao zapostavljeno područje.

2018. godine je unutar Zavoda za školstvo osnovana komisija koja bi predvodila reforme, naročito u vezi formativnog ocjenjivanja.

Komisija je predložila nekoliko mjera, uključujući izradu priručnika za ocjenjivanje i uvođenje programa za obuku nastavnika s ciljem unapređenja praksi formativnog ocjenjivanja.

“Iako je 2020. priručnik Ocjenjivanje u funkciji razvoja učenika i unapređivanja nastave i učenja izrađen i dostupan nastavnicima I školama, zbog pandemije COVID 19 i drugih ograničenja resursa, implementacija ovih reformi je odložena, a formativno ocjenjivanje ostaje nedovoljno iskorišćeno u cijelom obrazovnom sistemu”, ističe seizmeđu ostalog u Strategiji.

Trenutno stanje ocjenjivanja naglašava kritičnu potrebu za reformom kako bi se premostio jaz u uspješnosti i poboljšala ukupna postignuća učenika.

“Nove reforme moraju se usredsrijediti na poboljšanje ishoda učenja, posebno za učenike iz grupa u nepovoljnom položaju, kako bi se osiguralo da oni budu bolje pripremljeni za buduće akademske izazove i izazove tržišta rada”, naglašeno je u Strategiji.