Na pitanje novinara misli li da je ukrajinski predsjednik spreman odreći se poluostrva koji je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine, Tramp je odgovorio: “Mislim da jeste”, piše Index.

Tramp je pritom pozvao i ruskog predsjednika Vladimira Putina da “prestane da puca, sjedne i potpiše sporazum” kako bi se završili sukobi, sugerišući da bi to bilo moguće dogovoriti unutar dvije sedmice.

Komentare je dao novinarima nakon povratka iz Vatikana, gdje je nakratko razgovarao sa Zelenskim prije sahrane pape Franje.

Razgovor Trampa i Zelenskog u Vatikanu
Fotografije koje je objavila ukrajinska predsjednička služba pokazuju Trampa i Zelenskog kako razgovaraju u Vatikanu 26. aprila 2025. godine. Njihov sastanak održan je u četiri oka na marginama papine sahrane, a Tramp je kasnije rekao da je razgovor “prošao dobro” te da je pitanje Krima “samo nakratko” spomenuto.

Dodao je i da mu se Zelenski sada čini “smirenijim”, što je mogla biti aluzija na njihov javni sukob koji se dogodio u Bijeloj kući u februaru. Ukrajina je više puta naglasila da neće pristati na teritorijalne ustupke te da bi se o teritoriju moglo razgovarati tek nakon postizanja primirja. Ni Zelenski ni Putin zasad nisu komentarisali Trampove posljednje izjave.

Njemački ministar obrane Boris Pistorijus u nedjelju je upozorio Ukrajinu da ne prihvati sporazum koji bi uključivao velike teritorijalne ustupke u zamjenu za prekid vatre. Za njemačku televiziju ARD rekao je da Kijev “ne bi trebao ići tako daleko kao što sugeriše najnoviji prijedlog američkog predsjednika”, nazivajući ga “kapitulacijom”.

Pistorijus je istakao da Ukrajina možda i jeste svjesna da bi mogla izgubiti dio teritorija kako bi se postiglo primirje, ali da “sigurno ne bi smjela prihvatiti” ono što predlaže Vašington. “Ukrajina je mogla dobiti takav dogovor još prije godinu dana. To je čista kapitulacija. Ne vidim nikakvu dodatnu vrijednost”, rekao je Pistorijus.

Veliki gubici teritorija

Tramp je prošle nedelje tvrdio da je “većina ključnih tačaka dogovorena”, a izvještaji sugerišu da bi Ukrajina mogla biti prisiljena da preda velike dijelove teritorija pod ruskom okupacijom, uključujući i Krim.

Rojters je u petak objavio da je vidio prijedloge prema kojima bi SAD pravno priznao rusku aneksiju Krima i de facto rusku kontrolu nad ostalim okupiranim područjima, uključujući cijelu Luhansku oblast na istoku Ukrajine. Ukrajina nije odbacila privremeno odustajanje od kontrole teritorija, no istovremeno ne želi pregovarati o bilo kakvom prijedlogu koji bi službeno predao dijelove zemlje Rusima.

Prema Rojtersu, Evropa i Ukrajina su iznijele protivprijedloge, u kojima stoji da će se o budućnosti okupiranih područja razgovarati tek nakon uspostave primirja.

Američki plan takođe isključuje ukrajinsko članstvo u NATO-u te predviđa da sigurnosna jamstva Kijevu nakon primirja pruža “koalicija voljnih” predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, bez direktne američke uključenosti. Evropljani pak žele da SAD pruži čvrsta jamstva, usporediva s obvezama iz članstva u NATO-u.

Američki i evropski prijedlog

Prema pisanju Rojtersa, američki prijedlog uključuje i preuzimanje kontrole nad nuklearnom elektranom u Zaporižju, trenutno okupiranom od strane Rusije, koja bi tada snabdijevala električnom energijom i Ukrajinu i Rusiju. U europsko-ukrajinskom protivprijedlogu ne spominje se takva opcija.

U intervjuu za časopis Time ovoge sedmice Tramp je još jednom okrivio Kijev za izbijanje rata, navodeći ukrajinske težnje za priključenjem NATO-u. Tramp je u razgovoru za Time dodao: “Krim će ostati s Rusijom.”

U nedjelju je američki državni tajnik Marko Rubio pozvao Rusiju i Ukrajinu da napreduju prema postizanju mirovnog sporazuma. “Dogovor mora biti postignut uskoro”, rekao je Rubio za NBC. “Ne možemo beskonačno ulagati vrijeme i resurse u ovaj sukob ako se ne nazire rezultat.” Američka administracija nedavno je zaprijetila da će se povući iz pregovora ako ne bude pomaka.

Rusija je 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, a Moskva trenutno kontroliše gotovo 20 odsto ukrajinske teritorije.