Šta je za mene sreća? Ljubavna veza? Porodica? Posao?

Bruto društveni proizvod neke zemlje ne govori ništa o tome kako se ljudi tamo zaista osjećaju. Samo novac ne donosi sreću. I u bogatim zemljama mnogi su usamljeni i nezadovoljni. Ipak, potreban je izvjestan stepen blagostanja i sigurnosti da bi ljudi imali nadu i da bi se osjećali dobro. To, da li smo i kada smo zadovoljni zavisi od naših ličnih procjena, od našeg subjektivnog osjećanja.

Šta čini srećan život i u kojim zemljama su ljudi posebno zadovoljni, istraživao je međunarodni tim pomoću novih podataka iz anketa u okviru „Globalne studije o napredovanju“. „Napredovanje“ ovdje znači težnju ka životu ispunjenom smislom, radošću i ličnim razvojem.

Naučna potraga za ispunjenim životom

Rezultati objavljeni u stručnom časopisu „Nature Mental Health“ znatno se razlikuju u zavisnosti od zemlje. Istraživači naglašavaju da se ne radi o rangiranju zemalja. Jer, mjesto na rang-listi ne zavisi samo od zemlje, već i od odgovora ispitanika iz tih zemalja. Osim toga rezultati iz 22 zemlje ne predstavljaju cjelokupnu sliku svijeta.

Ipak, određene opšte tvrdnje važe gotovo svuda: osobe koje imaju posao, koje žive u partnerskom odnosu ili redovno učestvuju u vjerskim obredima, uglavnom vode ispunjeniji život.

„Razlike među polovima su male, oni koji su braku izvještavaju o većem stepenu napredovanja (flourishing) u poređenju s osobama drugih bračnih i porodičnih statusa. Zaposlenima i penzionerima je bolje od nezaposlenih. Viši stepen obrazovanja kao i češće učestvovanje u vjerskim obredima povezani su s većim osjećajem zadovoljstva“, objašnjava Leonija Štekermajer, profesorka primijenjene sociologije na Univerzitetu Kajzerslautern-Landau, koja nije učestvovala u istraživanju.

Ovo istraživanje protivrječi izvještaju o svjetskoj sreći

Pored demografskih podataka i pitanja o djetinjstvu, ispitivane su različite oblasti života: zdravlje, subjektivno blagostanje, smisao života, lične osobine, odnosi s drugima i finansijska sigurnost.

Iz toga je proizašao „indeks napredovanja“. Koncept „napredovanja“ ima za cilj da obuhvati kvalitet svih aspekata života jedne osobe. U tu svrhu ispitano je više od 200.000 ljudi iz 22 različite zemlje širom svijeta – između ostalog i u Njemačkoj. Ova ispitivanja će se u narednim godinama ponavljati svake godine sa istim osobama, kako bi se mogle analizirati promjene tokom vremena.

Istraživači posebno ističu vrijednost opsežnog skupa podataka iz ove nove studije, čiji se rezultati u mnogim aspektima znatno razlikuju od onih u godišnjem World Happiness Report-u, navodi dr Hilke Brokman, profesorka sociologije na univerzitetu Constructor u Bremenu:

„Ovo rangiranje zemalja ne poklapa se s ovogodišnjim World Happiness Report-om (WHP), koji bogate skandinavske zemlje (uvijek) stavlja na vrh liste. Nasuprot tome, Indonezija je zauzela prvo mjesto, dok je u WHP tek na 83. mjestu.“

Sreća u starosti, brige u mladosti

Posebno iznenađujući su i nalazi o „napredovanju“ tokom životnog vijeka: mnogi istraživači sreće polaze od pretpostavke da zadovoljstvo životom ima U-oblik – više u mladosti i starosti, a niže u srednjem dobu.

Međutim, subjektivno blagostanje tokom života znatno varira u zavisnosti od zemlje: u Australiji, Brazilu, Japanu, Švedskoj i SAD „napredovanje“ raste s godinama. U Indoneziji, Keniji i Turskoj ostaje stabilno tokom života, dok u Indiji i Tanzaniji opada s godinama.

„To je i zanimljivo i zagonetno. Autori ne mogu da ponude objašnjenje osim pretpostavke da se ovdje možda nazire nova tendencija.“

Uopšte uzev, nova studija ne nudi mnogo objašnjenja za moguće uzroke. Takođe, ne sadrži ni preporuke.

„Zagonetne ostaju i različite specifične razlike među zemljama. To je zato što koncept ‘napredovanja’ vrlo uopšteno govori o kontekstu, bez dubljeg razrađivanja“, objašnjava Štekermajer. Prikupljeni podaci, međutim, mogu pomoći da se nacionalne razlike precizno razlože i uzročno objasne.

Mladost oblikuje cijeli život

Posebno je tužno i zabrinjavajuće to što mlađe generacije „i u subjektivnom i u mentalnom blagostanju znatno zaostaju za nivoom prethodnih generacija“, navodi Leonija Štekermajer.

Ukupno gledano, „kod mlađih ljudi uočen je iznenađujuće nizak nivo napredovanja (flourishinga). To je, kako i sami autori studije primjećuju, iz naučne perspektive iznenađujuće, a iz perspektive kreiranja politike – zabrinjavajuće.“

Nova studija jasno pokazuje koliko je zadovoljstvo životom povezano s psihičkim i fizičkim zdravljem, bliskim društvenim odnosima, kao i sa finansijskom i materijalnom stabilnošću.

Takođe se pokazuje da su „opterećujuće životne okolnosti u djetinjstvu povezane sa slabijim ‘napredovanjem’ u odraslom dobu“, kaže Štekermajer – na primjer, odnos sa roditeljima, finansijska situacija u domaćinstvu ili sopstveno zdravlje u ranom adolescentskom periodu.

„Tu postaje vidljiva i duga sjenka događaja iz ranog djetinjstva – poput zlostavljanja djece“, dodaje sociološkinja Hilke Brokman.