Pad cijena prehrambenih proizvoda dio je šireg trenda slabljenja cijena sirovina, koje prema prognozama dostižu najniži nivo od 2020. godine. Uzrok tome je usporavanje globalnog privrednog rasta, kao i obilne zalihe naftnih derivata.
Turbulentna vremena za tržište sirovina
Prema Svjetskoj banci, tržište sirovina prolazi kroz izuzetno nestabilno razdoblje.
“Neizvesno je da li će ovo postati novo, turbulentnije doba za tržište sirovina, ali vjerovatnost je sve veća”, navodi se u izvještaju.
Kao uzroci volatilnosti navode se geopolitički sukobi, trgovinske napetosti, klimatski ekstremi i povećani rizici u globalnim lancima snabdijevanja.
Očekuje se da će proizvodnja nafte nadmašiti potražnju, posebno zbog slabijeg privrednog rasta i brze ekspanzije električnih vozila u Kini. Cijena nafte predviđa se na nivou od 64 dolara po barelu (oko 56,50 eura), dok trenutne cijene variraju oko 60 dolara.
U segmentu gasa, očekuje se da će zbog viših cijena u prvom kvartalu 2025. cijene u Evropi porasti za šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok se u 2026. godini predviđa pad od devet odsto.
Pad cijena žitarica
Poljoprivredni proizvodi će, prema procjenama, u 2025. godini pojeftiniti za jedan odsto, a dodatnih tri odsto u 2026. godini. Ipak, više cijene kakaa i kafe ograničavaju ukupni pad cijena. Najveći pad očekuje se kod žitarica, više od 10 odsto, najprije zbog obilnih zaliha pirinča i soje. Za pirinač se očekuje pad cijene od čak 29 odsto.
Suprotno tome, cijene kukuruza i pšenice neće znatnije padati. Manjak ponude kukuruza zbog nižih cijena nafte te trgovinske barijere između SAD-a i Kine zadržaće pad na dva odsto. Pšenica, iako će bilježiti manji pad cijena, ostaje tražena – potrošnja premašuje proizvodnju, pa zalihe polako opadaju.
