Tromb se najčešće stvara u venama, iako se može pojaviti bilo gdje u krvotoku. Kada dođe do začepljenja krvnog suda, ugrušak može djelimično ili potpuno blokirati protok krvi, što može izazvati niz komplikacija – od manjih smetnji do životno ugrožavajućih stanja poput srčanog ili moždanog udara.

Ugrušci se mogu formirati zbog povreda, operacija, dugotrajnog mirovanja ili usporene cirkulacije. Takođe, određene hronične bolesti kao što su dijabetes, povišen holesterol i gojaznost dodatno povećavaju rizik, kao i duži periodi fizičke neaktivnosti i dugotrajno sjedenje.

Kada se ugrušak razvije duboko u venama, najčešće u nogama, govorimo o dubokoj venskoj trombozi (DVT). Ukoliko se dio tromba otkine, može dospjeti do pluća i izazvati plućnu emboliju – ozbiljno stanje koje može završiti kobno.

Tromb u srcu može izazvati ubrzan rad srca, bol u grudima, kratak dah, kašalj sa tragovima krvi, mučninu i osjećaj slabosti. U takvom slučaju, neophodno je hitno potražiti ljekarsku pomoć.

Ugrušak u mozgu obično se manifestuje kao iznenadna glavobolja, zbunjenost, problemi s govorom, slabost jedne strane tijela ili napadi slični epileptičnim.

Tromb u nozi, najčešće u vidu duboke venske tromboze, može izazvati otok, bol, promjenu boje kože, osjećaj težine, pa čak i hronične komplikacije kao što su venski ulkusi i povećan pritisak u venama.

Plućna embolija je stanje u kojem ugrušak dospijeva u plućne arterije, izazivajući otežano disanje, ubrzan puls, bol u grudima i krvavi kašalj. Problem je što ponekad može proći i bez očiglednih simptoma.

Tromb u bubrezima se uglavnom ne primjećuje odmah. Međutim, moguće je primijetiti krv u urinu i smanjenu potrebu za mokrenjem.

Ugrušci u stomaku ili jednjaku također su često bez simptoma, ali mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija ako dođe do pucanja krvnog suda. U tim slučajevima mogu se javiti jaki bolovi, povraćanje krvi i crna stolica, prenosi DAN.