On je istakao da su plate umanjene do 50 eura, a u nekim slučajevima i više od 60, te da će u narednom periodu ovakav obračun zarada biti primijenjen i za zaposlene u predškolskim i ustanovama srednjeg obrazovanja.

Izmjene Granskog kolektivnog ugovora, a nakon usaglašavanja s Vladom Crne Gore, prošle godine su potpisali ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović.

“Razočarani smo ovim što se dešava, ali Sindikat prosvjete to neće mirno posmatrati. Bojim se da ćemo imati vruć septembar i jesen. Ovo je istorijski trenutak za prosvjetu, ali u negativnom kontekstu, jer je prvi put u istoriji smanjena plata nastavnicima. Po tome će ostati upamćena ova vlada. Ukoliko ne dođe do socijalnog dijaloga, koji uporno tražimo, pored tužbi, bićemo prinuđeni da organizujemo štrajkove. Nije isključena ni obustava nastave, ali se i dalje nadamo socijalnom dijalogu”, upozorio je Božović.

Po riječima Božovića, u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju je 13.000 zaposlenih, a prema procjenama, plate će biti smanjene za oko 9.000.

“Najviše će biti pogođeni nastavnici s 20 godina radnog staža, oni sa zvanjima i razrednim starješinstvom. Dakle, država je odlučila da na ovaj način “časti” najbolje među nama”, istakao je Božović.

On napominje da je Sindikat uputio dopise i ministarkama rada i socijalnog staranja i evropskih integracija Naidi Nišić i Maidi Gorčević zbog jednostranih odluka Vlade i odsustva socijalnog dijaloga. Prethodno se obratio i poslaničkim klubovima sa zahtjevom da utiču na uspostavljanje socijalnog dijaloga između Vlade i Sindikata.

“Od naše ministarke Anđele Jakšić-Stojanović nemamo nikakvu povratnu informaciju. Ni ona nije htjela da nas čuje”, dodaje Božović.

Dva dana ranije, u otvorenom pismu, Sindikat je upozorio Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojanu Ćirović, da će se, ukoliko se zarade za jul isplate po osnovu obračuna koji nije u skladu s važećim GKU, stvoriti pravni osnov za pokretanje pojedinačnih i kolektivnih tužbi od strane zaposlenih.

Oni su istakli da će ove tužbe uključivati zahtjeve za obračun razlike u zaradama, zatezne kamate i naknade troškova parničnog postupka.

“Očigledno je da će ishod u ovim sporovima biti na štetu države, što će proizvesti višemilionske obaveze iz budžeta”, navode iz Sindikata u pismu Ćirović.

Oni su zatražili da hitno, u skladu sa članom 55 Zakona o državnoj imovini, inicira razgovor sa Sindikatom prosvjete u cilju rješavanja otvorenog pitanja primjene normi GKU.

Takođe, traže i da upozori nosioce izvršne vlasti da ne isplaćuju zarade na osnovu modela koji je u suprotnosti sa važećim GKU, jer se time stvara pravni osnov za masovne tužbe na štetu države.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je u julu podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti više članova GKU, među kojima je i član 22 kojim se regulišu zarade po osnovu koeficijenata.

“Podsjećamo da je GKU važeći pravni akt, zaključen u skladu sa Zakonom o radu, Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i Opštim kolektivnim ugovorom. Njegovo ignorisanje od strane izvršne vlasti, bez prethodnog pregovora sa Sindikatom i bez sudske odluke, nije samo protivpravno, već predstavlja i visok rizik za budžet države”, istakli su iz Sindikata.

Iz Ministarstva finansija su nedavno saopštili da su u prosvjeti godinama nezakonito obračunavane zarade, zbog čega je u neke osnovne škole upućena budžetska inspekcija.