Inicijativa se temelji na sumnji da je Samardžić, koristeći pravo na slobodan pristup informacijama, u periodu od dvije i po godine pokrenuo čak 669 upravnih sporova, čime je, prema navodima Agencije, moguće izvršena zloupotreba prava i nanesena značajna finansijska šteta budžetu Crne Gore.

Kako navodi Savjet Agencije, advokat Samardžić je kao punomoćnik 15 članova svoje porodice podnosio veliki broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama prema različitim državnim organima, uključujući Ministarstvo javne uprave, Ministarstvo poljoprivrede i Upravu za šume. U gotovo svim slučajevima, kako se ističe, pokrenut je upravni spor – zbog ćutanja uprave, nepostupanja po rješenju Agencije ili sporova protiv same Agencije.

Procjene ukazuju da se troškovi po pojedinačnom predmetu kreću između 1.200 i 3.800 eura, te da ukupan iznos koji se potencijalno potražuje iz budžeta iznosi preko 1,5 miliona eura.

Indikativno je, navodi Agencija, što se Samardžić u pojedinim predmetima pojavljuje i kao jedan od podnosilaca zahtjeva, ali i kao njihov zastupnik, pri čemu koristi različite adrese – privatnu kao podnosilac i poslovnu kao advokat. Takođe, nikada nije dostavio originalna punomoćja za zastupanje pomenutih 15 osoba, što dodatno budi sumnju u regularnost postupanja.

Agencija se poziva na član 15 Zakona o upravnom postupku, koji propisuje obavezu organa da spriječe svaku zloupotrebu prava u postupku. Takođe, uputila je na tumačenja iz stručne literature, gdje se kao primjeri zloupotrebe navode pokretanje postupaka bez pravnog razloga, traženje informacija radi faktičkog interesa i pokretanje prividnih postupaka.

U konkretnim slučajevima, Samardžić je tražio i dokumentaciju koja, prema ocjeni Agencije, nema nikakve veze sa ostvarivanjem prava vlasnika privatnih šuma, koje formalno zastupa – poput dokumentacije o reviziji informacionih sistema Ministarstva javne uprave ili postupanja upravnih inspektora u širem smislu.

Savjet Agencije smatra da postoji osnov za pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede Statuta Advokatske komore, kojim se kao teža povreda dužnosti definiše nesavjesno, neblagovremeno i nedostojno istupanje pred organima, kao i postupanje protivno Kodeksu profesionalne etike.

Kodeks, između ostalog, propisuje da advokat mora postupati časno i savjesno, koristeći samo dozvoljena i opravdana pravna sredstva, a da interes klijenta ne može biti opravdanje za kršenje zakona i profesionalnih pravila.

Iz Agencije upozoravaju da ovakva praksa, osim što proizvodi ogromne troškove za budžet, dodatno opterećuje državne organe i smanjuje mogućnost da druga zainteresovana lica dobiju tražene informacije u razumnom roku. Napominju i da zadržavaju pravo da o ovom slučaju obavijeste javnost, budući da postoji “nesporan javni interes”.

Na kraju, Agencija poziva Advokatsku komoru Crne Gore da u skladu sa svojim nadležnostima hitno razmotri inicijativu, sprovede postupak i utvrdi da li postoji osnov za izricanje disciplinskih mjera protiv advokata Samardžića.