“Naravno da ne vjerujem da je zastara stvarni razlog. Prijava je odbačena jer nema krivičnog djela. Sve je to iskonstruisano od strane osobe koja je imala ugovor s Evropskom komisijom, koja je, između ostalog, finansijski stimulisala podnošenje prijava protiv nosilaca funkcija u Crnoj Gori”, rekao je Đukanović.

Specijalna tužiteljka Ana Perović Vojinović nedavno je odbacila krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) protiv Đukanovića i njegove sestre, podnesenu 2019. godine, uz obrazloženje da je slučaj zastario. Taj epilog je stigao nakon više od šest godina u fiokama Specijalnog državnog tužilaštva.

Dok iz sadašnje vlasti i bivše opozicije najavljuju formiranje anketnog odbora, Đukanović poručuje da je gotovo dvije decenije sve što je rađeno u vezi sa ovim slučajem bilo usmjereno protiv njega.

“Ako nekome na prvi pogled izgleda da je neko „važan“ pasivnošću omogućio zastaru, neka zna da je svih ovih godina sve rađeno protiv mene”, ističe bivši predsjednik.

Govoreći o samom slučaju, podsjetio je da se prijava MANS-a odnosila na odluku Vlade iz perioda privatizacije Telekoma, kada je za 114 miliona eura državni paket prodat mađarskom MATAV-u, dijelu njemačkog Dojč Telekoma. Vlada je, kaže, naknadno odlučila da izdvoji oko tri miliona eura iz tog prihoda kako bi podstakla manjinske akcionare na prodaju svojih udjela, što je donijelo dodatnih 40 miliona eura priliva.

“Dakle, naša država je prihodovala oko 150 miliona eura, a ne 114. To je, koliko znam, ključna tačka navodne „odgovornosti“ iz prijave MANS-a. Šest godina je tužilaštvu trebalo da to odbaci”, poručuje Đukanović.

Kao glavni problem vidi nedostatak integriteta i odgovornosti unutar državnih institucija, posebno pravosuđa. Navodi tri ključna razloga zbog kojih je, kako vjeruje, došlo do zastare: strah od reakcije javnosti, politička kalkulacija u odnosu na velikosrpski nacionalizam, te strah od konfrontacije sa međunarodnim centrima moći.

“Često je tužiocima lakše da ne razočaraju unaprijed osuđujući dio javnosti nego da profesionalno donesu tešku, ali ispravnu odluku. Imamo i svjesno povlađivanje retrogradnim ideologijama koje su protiv crnogorske nezavisnosti i evropskog puta. I konačno, u ovom slučaju je presudno bilo to što je jedna strana ambasadorka iznijela ocjenu o korupciji”, ocjenjuje Đukanović.

Podsjeća da se iz američkih dokumenata jasno vidi da se ta ocjena odnosila na privatizaciju Telekoma u Sjevernoj Makedoniji, a ne Crne Gore.

U zaključku, upozorava na šire posljedice ovakvog institucionalnog djelovanja.

“Zbog manjka profesionalizma i integriteta, mnogi nevini građani trpe, a država tone u sve dublju provincijalnost. Možda ćemo jednog dana formalno postati članica EU, ali ako se ovakva praksa ne promijeni, sve manje ćemo ličiti na funkcionalnu državu koja štiti prava svojih građana”, poručio je Đukanović.