Prema podacima objavljenim na internet stranici Savjeta bezbjednosti, zatvorene konsultacije biće održane u 21.00 čas po srednjoevropskom vremenu.

Iz Misije Paname, koja predsjedava Savjetom, rečeno je za rusku agenciju RIA Novosti da je Rusija zatražila da se održi sastanak.

CIK je 6. avgusta oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku, izabranom na opštim izborima 2022. godine, a protiv nje je dozvoljena žalba.

Odluka CIK-a donesena je u skladu sa Izbornim zakonom BiH, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora i izrekao mu zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.

Time je otvoren put ka raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, ali i stvorena ozbiljna sumnja da bi njihovo održavanje moglo biti blokirano ili opstruisano iz samog entiteta.

Dodik je 6. avgusta, kao odgovor na odluku CIK-a, najavio referendum u RS o njegovom mandatu.

Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa mogućnost održavanja referenduma u entitetima.

Prethodno je, nakon što je 1. avgusta saopštena presuda, Dodik poručio da “dok god je on predsjednik, izbori se na teritoriji RS neće održati”.

Prijevremeni izbori mogu biti raspisani tek nakon što istekne rok za žalbu na odluku CIK-a. Kada odluka postane pravosnažna, izbori se moraju održati u roku od 90 dana.

Izborni zakon BiH jasno propisuje da mandat izabranog zvaničnika prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na najmanje šest mjeseci zatvora.

U danima koji su uslijedili nakon objavljivanja pravosnažne odluke Suda BiH, njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) odbacio je presudu, Vlada RS je zauzela isti stav, a najavljena je i vanredna sjednica Narodne skupštine entiteta, koja bi, kako je najavljeno, trebala donijeti “odgovarajući odgovor”.

Ipak, do sada nijedna institucija Republike Srpske nije formalno odlučila da podrži Dodikove prijetnje.