Harasani ističe da se Crna Gora često predstavlja kao destinacija “elitnog turizma”, ali da je realnost drugačija – cijene jesu visoke, ali ponuda često ne prati tu ambiciju.

,,Svakoj stvari smo podigli cijenu, ali uprkos tome manje vrijede. Umjesto stvarnog luksuza, oslanjamo se na more, planine i pejzaže, dok gosti iz regiona dolaze sve rjeđe, a broj stranih turista opada. Prema zvaničnim podacima Monstata, prva polovina ove godine bilježi pad od 5,4% u odnosu na isti period prošle godine. Značajan dio onih koji nas posjete su tranzit turisti, koji samo prolaze ili budu dan-dva, bez značajnijeg zadržavanja i potrošnje”, naglasio je Harasani.

Poručuje da jedan od glavnih razloga za sve lošije rezultate u turizmu leži u infrastrukturi.

,,Putna mreža je u lošem stanju, a radovi se često izvode u sred glavne sezone, praveći gužve i loše utiske, čak i od  države, koja bi prva morala poštovati pravilo da se sezonski turizam ne opterećuje dodatnim barijerama. Zračna povezanost je ograničena, jedini aerodrom na primorju ne radi noću, što direktno utiče na broj letova i pristupačnost destinacije. Pomorska privreda, koja bi mogla biti strateška prednost, zapostavljena je: linija za Dubrovnik je prekinuta skoro čim je uspostavljena, linija Bar–Bari radi i dalje ne funkcioniše, a brodovi državne pomorske kompanije najavljeni su za prodaju”, ukazao je.

Prema njegovim riječima, vrijeme je da se pređe sa sezonskog preživljavanja na cjelogodišnji turizam tj. 365 dana.

“Tako da sjever i unutrašnjost konačno dobiju turističku pažnju kakvu zaslužuju. Zimski turizam, eko-sela, vinski i gastronomski programi, kao i vjerske rute, mogu puniti hotele i restorane tokom cijele godine. Neophodno je modernizovati pristup gostima, uvesti e-vize i brže procedure ulaska za zemlje sa viznim režimom, produžiti boravak zapadnim turistima sa 90 na 180 dana i pojednostaviti dolazak radne snage iz regiona, kako bi ugostitelji imali siguran kadar”, poručuje Harasani.

Naglasio je da država treba poreske olakšice i subvencije da usmjeri ka hotelima i restoranima koji rade tokom cijele godine, jer upravo oni omogućavaju produženje sezone i stvaranje stalnih radnih mjesta.

,,Digitalna promocija mora postati centralni stub turističke strategije – moderna aplikacija i centralni sajt na više jezika, objedinjena ponuda nacionalnih i lokalnih organizacija, te promocija putem influensera i globalno poznatih ličnosti učinili bi Crnu Goru vidljivom na svjetskoj mapi turizma. Poseban akcenat mora biti na zelenom turizmu: hoteli i restorani sa ekološkim sertifikatima, korišćenje lokalnih proizvoda, recikliranje otpada i očuvanje prirode – to može postati naš prepoznatljivi brend”, ističe Harasani.

Navodi da je uz sve to neophodno modernizovati avio i pomorsku povezanost.

,,Noćni letovi, redovne linije tokom cijele godine i bolja povezanost sa ključnim destinacijama na Mediteranu nijesu luksuz, nego nužnost. Samo tako možemo obezbijediti da Crna Gora bude dostupna i atraktivna tokom svih 12 mjeseci, a ne samo tokom ljeta”, kazao je.

Turizam, kako je ocijenio, nije samo sektor privrede – on je ogledalo države.

“Kroz njega se vidi koliko smo organizovani, koliko poštujemo sopstvene resurse i koliko brinemo o imidžu koji šaljemo u svijet. “Crna Gora 365″ nije samo plan, to je vizija koja živi od turizma svaki dan u godini, u svakom dijelu zemlje, i za svakog građanina. Vrijeme je da prestanemo govoriti o potencijalima i počnemo ih pretvarati u stvarnost”, zaključio je Harasani.