Iako se i tada pominjala mogućnost prodaje brodova, napravljen je dogovor da Barska plovidba sa milion eura pozajmice riješi problem likvidnosti i spriječi stečaj, za koji je Radulović ocijenio da je najgori mogući scenario u kojem bi brodove praktično izgubili. Ovaj ugovor o spašavanju se nije dugo održao na snazi, već je sporazumno raskinut nakon što je na račun kotorske kompanije isplaćeno 300.000 eura za izmirenje plata pomorcima i dugova dobavljačima.

Iz više izvora Pobjedi je rečeno da pregovori o prodaji brodova i dalje traju te da su u igri kupci iz Turske i Danske. S jedne strane, ocjenjuju da se taj proces prilično odužio, dok s druge tvrde da su na korak od potpisivanja ugovora. Zvanične informacije u kojoj je fazi ovaj proces još nema, a Pobjedi je iz Ministarstva pomorstva rečeno da ćemo biti obaviješteni čim budu imali informacije.

Problem kotorske kompanije je eskalirao nakon što je brod ,,Kotor“ u svega nekoliko mjeseci dva puta zadržan, prvo u američkoj, a onda u britanskoj luci prije mjesec, gdje se i dalje nalazi. Na konferenciji za medije nakon prvog „zarobljavanja“ u Americi ministar Radulović je najavio da će podnijeti krivične prijave protiv NN lica zbog, kako je naveo, katastrofalnog stanja na brodu ,,Kotor“. Nakon mjesec u Americi, zbog nagomilanih dugova ,,Kotor“ je jedva uspio da isplovi, ali ga je u Velikoj Britaniji sačekao novi problem i još jedno zadržavanje. Prema dokumentima u koje je Pobjeda imala uvid, nečistoća na brodu, muve, korozija te neisplaćena zarada posadi za jul bili su neki od razloga za drugo zadržavanje.

Loš marketing

Sve ovo, uključujući i izjave ministra o katastrofalnom stanju brodova, očigledno su bile loša uvertira za prodaju brodova za koju se Vlada na kraju odlučila, imajući u vidu da takav „marketing“ nije ni mogao da doprinese spremnosti kupaca da za brodove ponude onoliko koliko zaista vrijede.

Radulović je ranije kazao da je „Kotor“ remontovan 2022. godine, a godinu kasnije dobio D kategoriju, što je nezadovoljavajući nivo. Naveo je i da je remont dva broda koštao 1,4 miliona eura, u odnosu na remont brodova Barske plovidbe koji je koštao znatno manje. Iako je još krajem maja najavio da se čeka analiza o brodovima koju radi nezavisna kompanija iz Dubaija, ona javnosti nije prezentovana. Osim dugova nastalih zbog zadržavanja u lukama, štetu potražuje i zakupac broda čiji je ugovor tek bio na početku.

Iz Sindikata pomoraca i dokera Crne Gore su optužili Ministarstvo pomorstva da njihova politika očigledno ne daje rezultate, ocjenjujući da je stanje u pomorskim kompanijama sve lošije. Pozvali su Vladu da hitno nađe održiv model za sanaciju i oporavak ovog sektora, ukazujući da je potrebno spasiti i „Kotor“ i ostale brodove.

Nakon prvog krize „Kotora“ u Americi Vlada je smijenila bord direktora na čijem čelu je bio Jovo Lazarević.

On se nakon toga obratio Raduloviću otvorenim pismom poručujući da se informacije plasiraju zlonamjerno bez provjere istinitosti. Kazao je da je ministar zacrtao da spoji dvije brodarske kompanije, te da na tome insistira i direktor Barske plovidbe Boris Mihailović. Bivše rukovodstvo je ukazalo da je njegov izbor na ovu poziciju mnoge iznenadio, jer je prethodni angažman bio vezan za Savez sindikata, te da sa pomorstvom nije imao dodirnih tačaka. I pored toga, kako su dodali, Mihailović je „držao glavno slovo“ na sastanku predstavnika brodara sa Ministarstvom pomorstva. Problematizovali su i to što je analiza brodova „Kotor“ i „21. maj“ povjerena kompaniji iz Dubaija za 36.000 eura, sumnjajući u kvalitet i sposobnosti kontrolora koji je taj posao obavio za osam sati, iako ocjenjuju da bi za kvalitetnu kontrolu broda bilo potrebna barem sedmica.

Aktuelnim odborom direktora Crnogorske plovidbe predsjedava Petar Janković, a u bordu su i Adem Husović, Manush Capriq, Kristina Kovačević i Dejan Keljević.