Građani Crne Gore nikada nijesu više štedjeli – samo u julu ukupni depoziti iznosili su 5,89 milijardi eura, od čega je čak 2,26 milijardi pripadalo domaćinstvima. Ipak, pitanje koje mnogi postavljaju jeste: da li je štednja u banci i dalje isplativa, ili je bolje novac usmjeriti u nekretnine?

Kamate na štednju

Trenutno banke u Crnoj Gori nude kamate na oročenu štednju od 1 do 3 odsto, u zavisnosti od roka i iznosa. To znači da na oročenih 10.000 eura građanin može dobiti između 100 i 300 eura godišnje. Problem je što inflacija, iako usporava, i dalje „jede“ značajan dio realne vrijednosti novca.

Krediti i troškovi

Istovremeno, kamate na stambene kredite kreću se uglavnom između 5 i 6 odsto, pa kupovina stana na kredit postaje sve skuplja. Upravo zato je rast potražnje za keš štednjom i investiranjem gotovine u nekretnine.

Nekretnine – i dalje sigurno utočište?

Cijene stanova u Podgorici i na primorju nastavile su da rastu i tokom 2025. godine, iako sporijim tempom. Prosječna cijena kvadrata u glavnom gradu prelazi 1.400 eura, dok u Budvi i Tivtu dostiže i 3.000 eura. Oni koji su stanove kupovali prije tri do pet godina, danas su u plusu i do 30 odsto.

Rizici i prednosti

Štednja u banci nudi sigurnost i likvidnost – novac je dostupan, a rizik minimalan. Nekretnine zahtijevaju veći početni kapital, ali donose dugoročnu dobit kroz rast vrijednosti i rentu. Ipak, treba računati na poreze, troškove održavanja i prazne mjesece kada stan nije izdat.

Šta odabrati?

Ekonomisti smatraju da idealna formula leži u kombinaciji – dio sredstava ostaviti u banci radi sigurnosti i likvidnosti, a dio investirati u nekretnine ako postoji mogućnost. Kako navode, „ništa ne čuva vrijednost novca kao beton“, ali i „ništa ne daje sigurnost kao štednja“.