Novim propisom Glavnog grada objektima u kojima se priređuju igre na sreću bilo je propisano radno vrijeme od 7 do 24 sata što je, kako je naveo Predrag Vujović, savjetnik DOO Vezuv, pravno, ekonomski i društveno neprihvatljivo. Vujović je kroz primjedbe koje je tokom javne rasprave dostavio na Odluku o radnom vremenu, objasnio i zbog čega je neprihvatljivo da se kazinima i automat klubovima skraćuje radno vrijeme.

“Predloženo ograničenje bi, ukoliko bude usvojeno, imalo negativne posljedice po državne prihode. Ograničavanje radnog vremena bi predstavljalo smanjenje prihoda od gotovo 30 odsto na teritoriji glavnog grada, što bi se neminovno odrazilo i na ukupne koncesione naknade koje se sastoje od fiksnog i varijabilnog dijela. S obzirom da su u Fiskalnoj strategiji Crne Gore za period 2024-2027. predviđeni prihodi od koncesija u iznosu od oko 40 miliona godišnje, izmjena uslova poslovanja bi dovela do značajnog fiskalnog rizika, narušavanja budžetskih projekcija i mogućeg rebalansa fiskalnih planova”, piše u primjedbi koju je dostavio Vujović.

On ukazuje da bi se skraćivanjem radnog vremena ukunula jedna smjena što bi rezultiralo otkazima za značajan broj radnika zaposlenih u ovoj oblasti.

Sekretarijat je ocijenio da je Vujovićeva primjedba osnovana.

“Ocjenjujući razloge navedene u primjedbi i uzimajući u obzir zakonska rješenja iz država u okruženju, stava smo da je primjedba osnovana, tako da je odlučeno da se prihvati rješenje iz važeće Odluke o radnom vremenu”, stav je Sekretarijata za preduzetništvo.

U ime većeg broja ugostitelja iz Bokeške ulice, Ilija Stanković, tražio je da se emitovanje muzike u baštama lokala produži do jedan sat. Novom odlukom je precizirano da se muzika u baštama ugostiteljskih objekata gasi u ponoć.

“Smatramo da bi ovakva odredba imala negativne posledice na poslovanje, naročito za lokale koji se nalaze u centru grada, gdje su bašte aktivne i ključne za rad ugostiteljskih objekata, posebno u toku turističke sezone i ljetnjih mjeseci. Predlažem da se zadrži dosadašnje rješenje za emitovanje muzike do 1 sat, naravno uz striktno poštovanje propisa o buci i kontrolu nivoa dozvoljenih decibela. Vjerujem da je ovakvo rješenje u interesu privrede i građana, a da se kvalitetan nadzor može sprovoditi kroz već postojeće mehanizme”, naveo je Stanković.

U odgovoru Stankoviću, Sekretarijat navodi da je predloženo radno vrijeme za upotrebu elektroakustičkih i akustičkih uređaja na terasi ili bašti koja je u funkciji ugostiteljskog objekta od 9 do 24 rezultat kompromisa građana koji stanuju na adresama gdje se nalaze ugostiteljski objekti i vlasnika ugostiteljskih objekata.

Vladimir Stanković iz Ulice Vlada Ćetkovića predložio je produženje radnog vremena klubovima i diskotekama u poslovnim ili industrijskim zgradama do pet sati ujutru.

“Kao grad sa sve većim brojem stranih turista, i možda kao jedini evropski glavni grad u kome se radno vrijeme završava već u 3 sata, zaključio sam da trpimo štetu u tom dijelu turizma”, naveo je Stanković.

Stankovićev predlog prihvatio je Sekretarijat za razvoj preduzetništva.

“Stava smo da se ovaj predlog može usvojiti pod uslovima da disko klub i noćni klub imaju izričitu obavezu obezbjeđivanja zvučne izolacije u prostoru u kome obavljaju ugostiteljsku djelatnost u skladu sa pozitivnim propisima”, navode iz Sekretarijata.

​Odbijeno da muzeji i galerije budu otvoreni nedjeljom

Pavle Popović predložio je da se muzeji i galerije otvore da rade nedjeljom.

“Umjesto da nedjelja bude neradna, predlaže se da nedjelja bude radna jer je u najvećem broju evropskih i svjetskih gradova upravo vikend period najintezivniji u pogledu posjeta domaćih i stranih turista. Otvaranjem muzeja i galerija nedjeljom omogućava se veća dostupnost za građane i posjetioce. Kao neradni dan može se eventualno odrediti ponedjeljak ili po potrebi neki drugi radni dan u sedmici, ali ne i vikend”, naveo je Popović.

Popovićeva sugestija je odbijena.

“Odredbama Zakona o radu su jasno razgraničeni dani vikenda od radnih dana. U postupku izrade zakona, radi postizanja njegove saglasnosti sa Ustavom, ne treba uređivati pitanja koja su uređenja odredbama važećih zakona”,  objašnjavaju iz Sekretarijata za preduzetništvo.