“Globalna energetska nestabilnost, izazvana geopolitičkim nesigurnostima, prevashodno ratom u Ukrajini, te promjenama u globalnoj potražnji, imala je značajan uticaj na cijene energenata širom Evrope. Dok region nije u velikoj mjeri zavisan od uvoza električne energije, tržišne povezanosti i regionalne slabosti su učinili da i domaće cijene prate globalne trendove”, navodi se u saopštenju koje prenosi CDM.

Kako dodaju, zemlje poput Njemačke, Belgije, Holandije, Italije, Grčke i Irske zabilježile su izražen skok cijena u istom periodu, dok su neke zemlje Istočne Evrope, uključujući Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinj, Mađarsku i Bugarsku, zadržale relativno stabilan nivo cijena za domaćinstva. Ova razlika često je posljedica veće oslonjenosti na domaću proizvodnju energije, subvencija i regulatornih mjera koje ublažavaju direktan pritisak tržišta.

Struktura cijene električne energije za domaćinstva obuhvata nekoliko ključnih komponenti:

Trošak energije i snabdijevanja: Predstavlja osnovnu cijenu proizvodnje i distribucije električne energije.

Trošak mreže: Obuhvata troškove održavanja i razvoja elektroenergetske infrastrukture.

Porezi i takse: Uključuju PDV i druge fiskalne obaveze koje variraju od zemlje do zemlje.

“U Crnoj Gori, kao i u mnogim evropskim zemljama, porezi i takse čine dio ukupne cijene električne energije, ali u našoj zemlji sa znatno manjim udjelom. Međutim, u periodu od 2020. do 2025. godine došlo je do promjena u strukturi ovih komponenti, što je uticalo na ukupne troškove za krajnje korisnike, prevashodno u Evropskoj uniji”, pokazuju podaci Eurostata.

Crna Gora se, dodaju, oslanja na domaću proizvodnju električne energije, pretežno iz hidroelektrana i TE Pljevlja. Međutim, klimatski faktori, poput sušnih perioda, mogu značajno uticati na proizvodnju i time na cijene. Takođe, energetska politika, uključujući subvencije i regulative, ima značajnu ulogu u formiranju cijene i doprinose održavanju stabilnosti u zemlji.

“Analizirajući period od 2020. do 2025. godine, može se zaključiti da su cijene električne energije za domaćinstva u Crnoj Gori bile stabilne i znatno niže u odnosu na prosjek EU ali i region. U poređenju sa zemljama koje su zabilježile drastične skokove cijena, Crna Gora se ističe kao primjer donre energetske otpornosti. Za buduće planiranje i investicije u energetski sektor, važno je pratiti nove trendove i prilagoditi strategije u skladu sa globalnim i lokalnim promjenama na tržištu energije”, zaključuje se u saopštenju.

Analiza dostupna na sljedećem linku.