Posebno posle vikenda može biti teško vratiti se u radni ili ritam učenja.
Ovo mentalno stanje se zove moždana magla i odnosi se na skup kognitivnih simptoma kao što su teškoće sa koncentracijom, zaboravnost i mentalna usporenost.
Moždana magla nije medicinsko stanje.
Uobičajeni uzroci mogu biti menopauza ili perimenopauza, ali može se javiti i kada imate previše stvari na umu.
Doktor medicine i psihijatar Taraka Gunaratne ima četiri savjeta i kratki vodič koji će vam pomoći da se riješite ili ublažite moždanu maglu.
1. Budite nježni prema sebi
Moždana magla se može dogoditi svakome i ne predstavlja lični nedostatak ili znak da ne možete da se nosite sa situacijom.
Često je to jednostavno način na koji vaš mozak kaže da je umoran, pod stresom ili preopterećen.
Kada se dogodi, podsjetite sebe da je magla u mozgu u većini slučajeva privremena i da je u redu usporiti, delegirati zadatke ili zatražiti pomoć kada vam je potrebna.
Ako ste zabrinuti, trebalo bi da kontaktirate svog ljekara opšte prakse.
2. Napravite rutinu
Smanjite zamor od odlučivanja tako što ćete uspostaviti utvrđeni ritam svojih dana – predvidljiva struktura može smanjiti pritisak na vašu radnu memoriju.
Znanje šta slijedi sprečava vaš mozak da stalno pita: „Šta radim danas?“
Vrijedi stvoriti jutarnju i večernju rutinu.
Čak i nešto jednostavno, poput raspoređivanja odjeće ili pripreme doručka, unaprijed oslobađa vaš um od stalnog donošenja odluka.
3. Pravite pauze
Lako je popuniti dnevnik uzastopnim obavezama – sastancima, društvenim događajima, obavezama i svakodnevnim zadacima – bez ostavljanja prostora za disanje.
Međutim, stalno skakanje sa jedne stvari na drugu može ostaviti vašem mozgu vremena za resetovanje, što povećava vjerovatnoću moždane magle.
Pokušajte namjerno da zakažete kratke pauze između aktivnosti, čak i samo 5-10 minuta za istezanje, piće, izlazak napolje ili mirno sjedenje.
Zamislite ove pauze kao mentalne odmore: one daju vašem umu priliku da obradi ono što ste upravo uradili, oslobodi se preostalog stresa i pripremi se za ono što slijedi.
4. Koristite kalendare i podsjetnike
Pokušaj da svaki sastanak, zadatak i podsjetnik zadržite u glavi može brzo dovesti do mentalnog nereda i zaboravnosti.
Dozvolite tehnologiji da pamti umjesto vas – koristite kalendare i podsjetnike da biste oslobodili mentalni prostor.
Zakažite ponavljajuće zadatke tako da se dešavaju automatski – na primjer, obilježite ručak u kalendaru svakog dana ili podesite nedjeljne podsjetnike za račune i kućne poslove.
To znači da ne razmišljate stalno: „Šta treba sljedeće da zapamtim?“
Kratki savjeti za oštriji um
Uz ove praktične svakodnevne strategije, Taraka Gunaratne takođe preporučuje korišćenje savjeta koje je nazvao „Swans“, skraćenicu za početna slova najvažnijih pojmova na engleskom jeziku, za podršku zdravlju mozga i oštrenje fokusa.
Svako slovo predstavlja ključnu naviku koja može pomoći u razjašnjavanju mentalne magle i održavanju vašeg uma u najboljem izdanju:
San: Oko sna se ne raspravlja – on daje vašem mozgu vrijeme za odmor i sređivanje sjećanja. Pokušajte da spavate sedam do devet sati svaku noć.
Voda: Naša tijela imaju oko 60 odsto vode pa i najblaža dehidracija može da dovede do gubitka fokusa, zato držite vodu blizu i pijuckajte pomalo stalno.
Aktivnost: Kretanje vašeg tijela pojačava protok krvi u mozgu i dotok oksigena, što vam pomaže da mislite razgovetnije. Pođite u kratku šetnju, lagani džoging ili se redovno istežite.
Ishrana: Hranite svoj mozak svježom umjesto prerađenom hranom. Holin je hranljiva materija neophodna za zdravlje mozga, tako da konzumiranje hrane bogate njime, poput jaja, ribe i orašastih plodova, može poboljšati koncentraciju.
Stres: Hronični stres preplavljuje tijelo kortizolom – hormonom koji pomaže u regulisanju reakcije vašeg tijela na stres – a to može pomutiti vaše razmišljanje. Pronađite načine da smanjite stres vježbama disanja, pažnjom i hobijima.
