U raspravi o „brain drainu“, istaknuto je da je odlazak mladih i stručnih ljudi prisutan širom regiona, ali i da Crna Gora bilježi primjere povratka i dolaska talenata iz inostranstva.
Na drugom panelu drugog dana konferencije „Montenegro Financial Markets“, pod nazivom „Turbulencije i neizvjesnosti: uticaj na finansijska tržišta i bankarsku industriju“, predsjednici Upravnih odbora dvije najveće banke u zemlji – Tamaš Kamaraši (CKB) i Martin Leberle (NLB) – otvoreno su govorili o odlasku i povratku talenata, digitalnoj transformaciji, SEPA integraciji, preregulisanosti, prelasku na bezgotovinsko plaćanje, atraktivnosti Crne Gore za strane investitore i realnosti cilja članstva u EU do 2028. Panel je moderirao ESG savjetnik Roger H. Hartmann.
U raspravi o „brain drainu“, istaknuto je da je odlazak mladih i stručnih ljudi prisutan širom regiona, ali i da Crna Gora bilježi primjere povratka i dolaska talenata iz inostranstva.
Kamaraši je naglasio da zemlja prethodnih godina privlači stručnjake i da i dalje postoji prostor da se talentovani ljudi vrate i grade karijeru ovdje, dok je Leberle ukazao na značaj očuvanja obrazovnog sistema i stvaranja jasnih perspektiva zapošljavanja. Kao pozitivan signal ocijenjen je povratak ljudi sa međunarodnim iskustvom na najviše državne funkcije, a zaključeno je da zadržavanje i povratak talenata nije samo makrotema, već i operativni prioritet banaka – od brendiranja poslodavca do saradnje s univerzitetima.
Digitalizacija je prepoznata kao ključna tačka razvoja, ali slika je, prema riječima učesnika, ambivalentna: banke su napravile značajan napredak, dok širi institucionalni okvir i dalje sputava potpunu digitalnu uslugu „od kraja do kraja“.
Leberle je ukazao na banalne, a skupe prepreke – od nepotrebnih posjeta notarima do višenedjeljnog čekanja registarskih tablica – kao simptome operativnih uskih grla koja usporavaju poslovne procese. Kamaraši je dodao da su temelji postavljeni, ali da neke osnovne stvari još ne funkcionišu, posebno u domenu identifikacije klijenata, prikupljanja biometrijskih saglasnosti i dvofaktorske autentifikacije, gdje je praksa EU i dalje daleko ispred. U tom kontekstu, istaknuta je potreba za bržim usklađivanjem zakonodavstva s evropskim pravilima, smanjenjem papirnih procedura za građane i mala preduzeća te ubrzavanjem javnih e-servisa.
Ulazak Crne Gore u SEPA zonu predstavljen je kao „tektonska promjena“ koja snižava naknade, otvara vrata novim klijentima i biznis modelima, približava zemlju evropskom tržištu i smanjuje percepcione barijere investitora. Banke su značajno investirale u IT i prilagođavanje sistema, a regulator je pokazao kapacitet da iznese veliki projekat u kratkom roku, što je, po mišljenju panelista, iskustvo koje treba preslikati na druge reforme. SEPA je prepoznata kao platforma za dalji razvoj – od kartičnih i multivalutnih servisa do novih platnih inovacija – a njeni efekti na srednji rok ogledaju se u nižim naknadama, bržim transferima, većoj interoperabilnosti s EU i jasnom signalu o ozbiljnosti institucija.
Razgovor je obuhvatio i pitanje preregulisanosti.
