Stoltenberg je istakao da je Alijansa i ranije dokazivala da se u odnosima sa Rusijom mogu postići kompromisi i pronaći rješenja.

– Poznajem istoriju Rusije. Oni su vjekovima imali sukobe sa susjedima – rekao je Stoltenberg u intervjuu za „Fajnenšel tajms“ i dodao da „Rusija ima alternativu: saradnju i rad sa NATO-om“.

– Spremni smo da težimo unapređenju odnosa – istakao je on.

On je dodao da su Sjedinjene Američke Države i Sjevernoatlantska alijansa spremne da sa Rusijom razgovaraju o mjerama za smanjenje rizika, posebno u pogledu kontrole naoružanja i napora za obezbjeđivanje veće transparentnosti vojnih aktivnosti, kao i o kanalima veze.

Istovremeno, generalni sekretar NATO-a smatra da je neprihvatljiv zahtjev Rusije da Ukrajina ne uđe u Alijansu. Stoltenberg je naveo da takav zahtjev krši „osnovne principe” NATO-a.

Diplomata je dodao da postoji mogućnost da se dođe do zajedničkog političkog rješenja za situaciju oko Ukrajine, uzimajući u obzir zabrinutost Rusije.

– Moguće je da se zajedno pronađe put, politički put naprijed, kao i da se uzmu u obzir zabrinutosti Rusije… Ali rizik od sukoba i dalje postoji – istakao je on.

Uveče 9. januara planiran je prvi susret ruske i američke delegacije u formatu večere. To su „preliminarni“ pregovori. Glavni dio diskusije održaće se u ponedjeljak, u zatvorenom formatu, na teritoriji stalne misije SAD pri Kancelariji UN u Ženevi.

Američku delegaciju na pregovorima predvodiće prvi zamjenik državnog sekretara Vendi Šerman.

Poslije konsultacija Rusije i SAD, u Briselu će se održati sastanak Savjeta Rusija-NATO, a u Beču će se održati konsultacije na platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

Krajem 2021. Rusija je objavila nacrte sporazuma sa SAD i dogovora sa NATO-om o bezbjednosnim garancijama. Moskva, između ostalog, zahtjeva od svojih zapadnih partnera pravne garancije protiv daljeg širenja NATO-a na istok, ulaska Ukrajine u Alijansu i otvaranje vojnih baza u postsovjetskim zemljama.