Upozorio je da se Ustavni sud mora i dalje boriti sa zaostatkom predmeta iz prethodnih godina, koji je, između ostalog, rezultat neadekvatne kadrovske pripremljenosti najviše sudske instance i velikog broja ustavnih žalbi.
– Uprkos činjenici da je Ustavni sud tokom 2021. godine funkcionisao u izazovnim epidemiološkim okolnostima i nepotpunom sastavu, postignuti su zavidni rezultati rada. Naime, u 2021. godini održano je 14 sjednica Ustavnog suda i 39 sjednica vijeća, na kojima je riješeno više predmeta nego što je bio godišnji priliv, odnosno Ustavni sud je primio 1.335 predmeta po svim nadležnostima, a u istom periodu riješio 1.498 predmeta. Broj riješenih predmeta u 2021. godini je, takođe, veći nego u prethodnih dvije godine, kada je Ustavni sud radio u punom sastavu. Poređenja radi, u 2020. riješeno je 1.314, a u 2019. godini 1.297 predmeta, izjavio je Šćepanović.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa nedovoljnim brojem sudija i efikasnišću rada, Šćepanović podsjeća da je ta sudska instanca još u julu 2020. godine obavijestila Skupštinu o ispunjavanju uslova za starosnu penziju dvoje sudija.
– Ovaj postupak i poslije više od godinu i šest mjeseci, kao što znate, nije okončan. Dodatno, 29. decembra 2021. godine, Skupština je konstatovala prestanak funkcije još jednom sudiji Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za odlazak u starosnu penziju, pa tako, Ustavni sud 2022. godinu započinje sa samo četiri sudije. Pored nepotpunog sastava sudija, Stručna služba Ustavnog suda u prethodnom periodu je, takođe, radila sa znatno manjim brojem izvršilaca. Naime, od početka godine, Ustavni sud su napustila dva savjetnika zbog zasnivanja radnog odnosa sa drugim institucijama, odnosno, državnim organima, a potom su zbog odlaska u starosnu penziju, Stručnu službu napustile i rukovoditeljka Odjeljenja za normativnu kontrolu pravnih akata i ustavnosudska savjetnica u Odjeljenju za normativu, tako da je od 55 službeničkih mjesta predviđenih pravilnikom o organizaciji i sitematizaciji, nepopunjeno 21 radno mjesto, odnosno popunjenost radnih mjesta iznosi svega 61 odsto, što otežava i usložnjava rad na ustavnosudskim predmetima, istakao je Šćepanović.
Poručuje da će ove godine prioriteti u radu prvenstveno biti smanjivanje broja zaostalih predmeta, kao i poboljšanje efikasnosti rada.
– Očigledno da je jedan od razloga što nije riješen veći broj predmeta u prethodnom periodu upravo neizbor nedostajućih sudija, kao i nepopunjenost radnih mjesta u Stručnoj službi Ustavnog suda. U tom pogledu nužno je, bez odlaganja, pristupiti popuni sistematizovanih radnih mjesta, izborom kandidata sa stručnim i profesionalnim referencama.
Međutim, realizacija prioriteta ne zavisi samo od volje Ustavnog suda, već i od materijalne mogućnosti i spremnosti države da prepozna izazove sa kojima se suočavamo, kako bi se zajednički pronašla optimalna rješenja za bolju i efikasniju organizaciju rada suda, za dobrobit svih građana koji čekaju ishod postupka pred Ustavnim sudom.
Ustavni sud je već preduzeo niz neophodnih koraka ka ostvarivanju željenih ciljeva: usvojen je novi pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ustavnom sudu; formirano je novo Odjeljenje za procesne pretpostavke, sudsku praksu i dokumentaciju; Uprava za kadrove obaviještena je o neophodnosti povećanja broja izvršilaca, a s tim u vezi i Uprava za katastar i državnu imovinu o nužnosti poboljšanja prostornih kapaciteta, koji su trenutno na nezavidnom nivou.
Ipak, zahtjevi za objavljivanje oglasa, kao i zahtjevi za poboljšanje prostornih kapaciteta nijesu efikasno riješeni, pa je Ustavni sud na sjednicama više puta konstatovao da je procedura popunjavanja radnih mjesta u postupku koji sprovodi Uprava za kadrove neadekvatan, dugotrajan, bez garancija da će rezultirati izborom najboljih kandidata, ako do izbora uopšte i dođe, i da, u konačnom, ne odgovara položaju i ulozi Ustavnog suda u pravnom sistemu, istakao je Šćepanović.
