Iz resora kojim rukovodi ministar Mladen Bojanić su kazali da je iz iskustava zemalja regiona, koje su na slične načine uvele kontrole, zaključak da je markiranje svih tečnih goriva naftnog porijekla i biogoriva efikasan način borbe protiv sive ekonomije u ovom sektoru.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija su ocijenili da će to unaprijediti kapacitet djelovanja inspekcijskih organa.

“Povećaće se obim kontrole goriva u malo i veleprodaji (nekoliko puta) i započeće kontrola internih benzinskih stanica i skladišta za sopstvene potrebe”, rekli su predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija.

Iz tog resora su sredinom oktobra prošle godine Pobjedi saopštili da ne očekuju da se zakon može brzo naći naći u skupštinskoj proceduri, jer je potrebno pribaviti neophodne administrativne saglasnosti, kao i saglasnost Energetske zajednice (EZ), što iziskuje određeno vrijeme.

Ministar finansija, Milojko Spajić, je u oktobru prošle godine najavio prvo uvođenje markiranja goriva, od kojeg je očekivao smanjenje sive ekonomije i otvaranje prostora za promjenu akcizne politike.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija, su nakon toga saopštili da smatraju da donošenje zakona o energetici ne treba da bude uslov za razgovor o politici akciza na naftne derivate.

Markiranje goriva se odnosi na količine derivata koji se uvezu, odnosno stave u promet na crnogorsko tržište. Sistem podrazumijeva da u svakom trenutku količina markera na kontrolnom mjestu mora proporcionalno odgovarati količini markera kojom je gorivo označeno prilikom uvoza. Ukoliko se utvrdi da nije tako, protiv firme se pokreće prekršajni postupak.

Sve vrste goriva skuplje su od 18. januara tri do šest centi, pa benzin košta 1,45 eura odnosno 1,49 eura, a dizel 1,34 eura.

Predstavnici oba sindikata traže da parlament hitno raspravlja o cijeni goriva, koje je prošle godine poskupilo ukupno 16 puta, a od početka ove dva puta, ili 30 odsto u odnosu na početak prošle godine.