Tutankamon je došao na tron kao veoma mlad, a poznat je više po predmetima pronađenim u njegovoj grobnici nego po vladavini. Naučnici su zahvaljujući novoj neinvazivnoj metodi ustanovili da je njegov poznati željezni bodež sa zlatnom ručkom zapravo napravljen od meteorita korišćenjem relativno rijetke tehnike kovanja.

Istorijski zapisi govore da je Tutankamon bio ujedno i posljednji vladar egipatske 18. dinastije, a njegova grobnica je pronađena prije gotovo jednog vijeka. U njoj se nalazilo više od 5.000 artefakata koji se do danas proučavaju i analiziraju kako bi se utvrdilo njihovo porijeklo i otkrilo kako su završili u njegovom posjedu.

U poređenju s kovčegom, pogrebnom maskom od zlata, prijestolja i dijelova namještaja, kao i drugih artefakata pronađenih u grobnici, željezni bodež možda djeluje nebitno, no upravo je on jedna od rijetkih stvari koje su napravljene od željeza.

Arheolozi vjeruju da je u to vrijeme željezo bilo simbol visokog statusa u društvu. Iz dosad dostupnih podataka znamo da topljenje željeza nije bilo previše uobičajeno u regiji, a rad s metalnim željezom datira nekoliko stotina godina prije nego što su faraoni postali vladari ujedinjene države. Vjeruje se da je gvozdeno doba počelo oko 1.200 godine prije nove ere, stoljeće nakon što je Tutankamon preminuo.

Za analizu je korišćena rendgenska fluorescentna spektroskopija za proučavanje sastava materijala te je otkriveno visoko prisustvo nikla u glavnoj komponenti željeza. I dok tragovi nikla u zemaljskom željezu ne prelaze 4 posto, procenat nikla od 11 posto u bodežu ukazuje na vanzemaljsko porijeklo početnog materijala, a vjerovatno je riječ o meteoritu.

Osim tragova nikla i kobalta, pronađeni su i tragovi sumpora, hlora, kalcijuma i cinka u vidu pocrnjelih mrlja na oštrici. Raspodjela ovih elemenata u tragovima odgovara Wildmanstattenovom obrascu, koji se redovno viđa u željeznim meteoritima. Naučnici su stoga potvrdili da se radi o meteoritu poređenjem uzoraka na bodežu sa uzorcima meteorita iz Japana.

Naučnici vjeruju da je bodež kovan na relativno niskoj temperaturi od 950 stepeni.

Takođe, utvrđeno je da je bodež ranije pripadao Tutankamonovom djedu Amenhotepu III, koji ga je dobio kao svadbeni dar od kralja Mitanija. Drago kamenje na bodežu je fiksirano krečnim malterom koji se koristilo u kraljevstvu Mitani, dok su Egipćani koristili gipsani malter.