“Podizanje društvene svijesti o pravima i potrebama starijih je posebno važno jer se udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu povećava zbog čega se uočava i sve veći nesrazmjer između potreba starijih osoba i mogućnosti njihova zadovoljenja”, saopštila je predsjednica Banke hrane Crne Gore, Marina Medojević.Medojević navodi da su veliki faktor siromaštva starijih nepostojanje socijalnih penzija, niske penzije i nedovoljan broj servisa.
“Ne mali starijih osoba teško podnosi rast troškova života, pogotovo ubrzani rast cijena hrane, visokih cijena lijekova, suplemenata koje trebaju uzimati uz terapiju po instrukcijama ljekara, ljekarskih pregleda. Stariji ljudi koji su podstanari su u posebno lošoj situaciji i ne bi smjeli ostati bez podrške sistema”, dodaje Medojević.
Ne postojanje socijalne penzija tzv. nacionalna ili garantovana penzija za starije bez ikakvih prihoda, kaže, ne priliči državi socijalne pravde.
“Većina država EU je kroz socijalne penzije ili slične mehanizme obezbijedila da stariji građani (najčešće 65+) koji nemaju dovoljno staža i nemaju nikakve prihode ipak imaju minimalni prihod za dostojanstven život. Stariji ljudi bez prihoda ne smiju ostati bez podrške države, jedna je od vrijednosti EU. Na našem putu ka ovoj zajednici dužni smo ih ispoštovati te vratiti dostojanstvo starijima”, kaže Medojević-
Pojašnjava da se u EU obično isplaćuje fiksna socijalna penzija ili se primanja dopunjuju do garantovanog minimuma za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.Na taj način se sprečava siromaštvo u starosti i garantuje “dostojanstvena starost”.
“Ovo je jedno od najvažnijih socijalnih pitanja za Crnu Goru, danas.Ipak ne vidimo kod vladanuće strukture inicijative o pokretanju socijalnih penzija. Garantovani minimum za starije bez primanja u Crnoj Gori mora biti uveden iz više razloga: Siromaštvo u starosti, ne mali broj ljudi, naročito žena i onih iz ruralnih krajeva, nema dovoljno staža za penziju, nedostatak socijalne penzije”, precizira Medojević.
Kaže da je Crna Gora među rijetkim evropskim zemljama bez takvog vida podrške.
“Pravo na dostojanstvo, stariji ljudi koji su radili neformalno ili su usled životnih okolnosti bili uskraćeni za radni angažman ili nemaju dovoljno radnog staža, ne smiju završiti u siromaštvu. Većina zemalja EU ima oblik nacionalne-socijalne penzije ili minimalnog garantovanog dohotka za starije”, poručuje.
Zaključuje da je procjena da oko 15.000–20.000 starijih od 65 godina nema pravo na penziju, jer nemaju dovoljno staža ili nisu uplaćivali doprinose, to znači da približno svaki peti do šesti stariji čovjek u Crnoj Gori živi bez penzije.
