Prema podacima Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a, u periodu od 2021. do 2025. koordinisano je 242 akcija na planinama, tokom kojih je spašeno 406 osoba – od čega 328 stranih državljana.
Direktor Direktorata, Miodrag Bešović, navodi da su troškovi posebno visoki kada se angažuje Avio-helikopterska jedinica, jer jedan sat leta košta nekoliko hiljada eura.
„Prosječna cijena složenijih akcija, poput onih na Durmitoru, iznosi između 5.000 i 10.000 eura. Riječ je o angažovanju velikog broja službi – od Gorske službe i Helikopterske jedinice, do hitne pomoći i lokalnih struktura bezbjednosti“, objašnjava Bešović.
Iako potpuna naplata spašavanja, kako kaže, nije opcija jer bi narušila imidž Crne Gore kao turističke destinacije, razmatra se uvođenje obaveznog osiguranja za aktivnosti sa povećanim rizikom – poput planinarenja, raftinga ili paraglajdinga.
„Na taj način bi se rasteretio budžet, a turisti imali sigurnost da će u slučaju nezgode biti spašeni bez dodatnih komplikacija“, ističe Bešović.
Slične modele već primjenjuju Austrija, Italija, Švajcarska i Slovačka, gdje se troškovi spasilačkih intervencija pokrivaju iz osiguranja ili se naplaćuju direktno u slučajevima nepažnje i kršenja pravila.
Načelnik Gorske službe spašavanja Crne Gore (GSSCG), Željko Loncović, podsjeća da je GSS volonterska i humanitarna organizacija, te da oni sami ne mogu naplaćivati usluge. Ipak, i on smatra da bi osiguranje ili djelimična naplata bila fer rješenje.
„Francuska nudi osiguranje za planinske aktivnosti u trajanju od pet, 10 ili 15 dana. Ako turista ima polisu, spašavanje je besplatno, a ako nema – plaća punu cijenu akcije“, pojašnjava Loncović.
Kada je riječ o moru, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama godišnje ima 35 do 40 akcija spašavanja, većinom u periodu od aprila do novembra.
Načelnik Sektora za traganje i spašavanje, Žarko Lukšić, naglašava da sadašnji zakon ne dozvoljava naplatu spašavanja od neodgovornih skipera ili vlasnika jahti, ali se u novom Zakonu o sigurnosti pomorske plovidbe razmatraju kaznene mjere.
„U Italiji obalska straža spašava ljude, ali ne i imovinu – tegljenje plovila se posebno naplaćuje. Hrvatska ima privatne kompanije za takve slučajeve. Crna Gora mora da pronađe kompromis – da zaštiti turiste, ali i da racionalno koristi državne resurse“, zaključuje Lukšić.
