U pritužbi podnijetoj Zaštitniku, Ahmad Mohsen navodi da su njega i njegovog prijatelja zaposleni u tom kafeu vrijeđali i rasno omalovažavali, a kao dokaz dostavio je video-snimak dijela incidenta.

“Podnosilac u pritužbi, u suštini, navodi da je u kafeu bio sa svojim prijateljem, poznatim međunarodnim influenserom kada su, kako se navodi, doživjeli neprihvatljivo i agresivno ponašanje osoblja. Kafić se nalazi u blizini plaže, a svi su bili obučeni u kupaće kostime, pa je bilo prirodno da i njegov prijatelj zbog vrućine skine košulju. Jedan od konobara grubo je zahtijevao da obuče košulju, navodeći da je “ovo restoran“. Njegov prijatelj je mirno napomenuo da nema potrebe za grubošću i odmah ga je poslušao i obukao košulju”, navodi se u pritužbi Ombdusmanu.

Mohsen dalje navodi da je njegov prijatelj nekoliko minuta kasnije prišao konobaru da se izvini ako ga je nehotice uvrijedio.

@ahmadmohsens Don’t Go To Montenegro Before You Watch This Video 🇲🇪 The place is called Bonita 99 in Kotor, Montenegro. Do what you gotta do! #montenegro #montenegro🇲🇪 #kotor #kotormontengro #budva #budvamontenegro #humanrights ♬ original sound – Ahmad Mohsen’s – أحمد محسن

“Umjesto da prihvati izvinjenje, konobar se odmaknuo i odbio da se rukuje. Ubrzo nakon toga dvije osobe, za koje vjeruju da su vlasnici kafića, agresivno su se suočile sa njima. Počeli su da viču, dobacuju rasističke uvrede, uključujući i uvredljive komentare o njima i njihovim majkama. Jedan od njih je udario njegovog prijatelja u lice i gađao ga je hranom. Uplašili su se da bi mogli oštetiti njihove stvari jer su, kako se navodi, izgledali na ivici da postanu fizički nasilni. Cijeli incident je snimljen (i priložen je Zaštitniku). Podnosilac ukazuje da opisano ponašanje nije bilo samo nepoštovanje, već da je bilo i rasno obojeno, te da niko ne smije da bude podvrgnut takvom tretmanu – posebno ne na mjestu koje posjećuju međunarodni turisti”, ističe se.

Tokom postupka, od vlasnika i osoblja lokala zatraženo je izjašnjenje o događaju.

Oni su negirali da je incident imao rasističku pozadinu, navodeći da su zaposleni različitih nacionalnih i vjerskih pripadnosti. Objasnili su da je do sukoba došlo jer su gosti u restoran unijeli vlastitu hranu, postavili kamere i snimali bez saglasnosti drugih, te da je jedan od njih bio bez majice, što je protiv pravila ponašanja u objektu. Vlasnik je priznao da je u afektu zgužvao hranu i bacio je u njihovom pravcu, te da je izgovorio uvredljive riječi, ali bez namjere da vrijeđa na rasnoj ili vjerskoj osnovi, izražavajući pritom kajanje zbog incidenta.

“Vlasnik objekta je zapazio da podnosilac pritužbe i njegov prijatelj konzumiraju hranu i piće koji se ne pripremaju u kuhinji restorana, primijetio je da isti neovlašćeno snimaju kako goste, tako i zaposlene, te je zatražio od njih da napuste prostor na kojem su se nalazili. U izjašnjenju se potvrđuje da je tačno da je vlasnik objekta zgužvao hranu (bureke koji su bili zamotani u papir) i da je istu uputio u pravcu podnosioca pritužbe i njegovog prijatelja, ali ne sa namjerom da bilo kome, kako se navodi, nanese bilo kakvu štetu ili povredu, odnosno da je vlasnik objekta, kako se navodi, izritiran njihovim bahatim ponašanjem uputio par psovki, ali ne sa namjerom vrijeđanja i zastrašivanja, odnosno upućivanja uvreda zasnovanih na rasnoj i vjerskoj mržnji”, ističe se.

Međutim, dodaje Ombdusman, iz video-snimka koji je dostavio podnosilac pritužbe, Zaštitnik je utvrdio da je osoblje koristilo niz uvredljivih izraza, uključujući i one koji ukazuju na nacionalnu i rasnu mržnju. Navodi se da su korišćene psovke, pogrdni izrazi i agresivna gestikulacija, što je kod gostiju izazvalo strah i osjećaj neprijateljstva.

“Iz uvida u dostavljeni video snimak od podnosioca pritužbe proizilazi da se spornog dana dogodio verbalni sukob između podnosioca pritužbe i njegovog prijatelja (gosti), sa jedne strane i osoblja kafea sa druge strane pa se, između ostalog, osoblje u vezi konstatacije da plate račun, obraća gostima riječima “f..k you mother”, “ajde, ajde, ajde”, “ćuti, ćuti it is my country”, “ajde mrš, ajde mrš”, “izlazi vani, izlazi vani”, … ička ti materina glibava turska”, “majku ti k..vu …ebem”, “mrš, mrš, mrš”, jedan od gostiju pakuje stvari, ruksak, laptop i govori “let′s go, let′s go”, dok im se osoblje obraća riječima: “aj diž se, diž se kad ti kažem, diž se bre stoko glibava gadna, majku ti ..ebem k..vu”, na konstataciju jednog od gosta “what′s the problem” osoblje se, između ostalog, obraća riječima “fuck you, do understand me, f..k you, ajde mrš”, ističe se u mišljenju.

Zaštitnik je ocijenio da ovakvo ponašanje predstavlja oblik govora mržnje i diskriminacije u pristupu uslugama, te podsjetio da sloboda izražavanja ne podrazumijeva pravo na vrijeđanje i ponižavanje drugih.

“Dakle, iz uvida u video snimak nesporno proizilazi nedopustivo i uvredljivo ponašanje osoblja objekta koje je, između ostalog, zasnovano na vrijeđanju majke podnosioca pritužbe i njegovog prijatelja, kao i na uvredi zasnovanoj na njihovoj pretpostavljenoj nacionalnoj pripadnosti. Osoblje objekta, odnosno vlasnik je koristilo i agresivnu gestikulaciju kojom se gostima davalo do znanja da napuste objekat, uz korišćenje nedopustivih termina koji su imali potencijal da zastraše podnosioca i njegovog prijatelja i izazovu strah po njihovu bezbjednost i fizički integritet”, navodi se.

Zaštitnik ukazuje da eventualno neprikladno ponašanje podnosioca pritužbe i njegovog prijatelja u vidu nepoštovanja pravila objekta (skinuta košulja, unošenje svoje hrane i pića, neovlašćeno snimanje) nije smjelo dati povoda za agresivno i uvredljivo ponašanje osoblja objekta, već se na druge alternativne, odnosno prihvatljive i civilizacijske načine moglo pokušati prevazilaženje problema, odnosno konkretne situacije.

“Reakcija vlasnika objekta se ne može opravdati navodima da je bio izritiran, kako se navodi, bahatim ponašenjem podnosioca, niti se opravdanje da u demonstriranom ponašanju nije bilo namjere vrijeđanja i zastrašivanja, odnosno upućivanja uvreda zasnovanih na rasnoj i vjerskoj mržnji može uzeti kao razumno i relevantno. Korišćena terminologija od strane vlasnika objekta nije mogla doprinijeti konstruktivnom prevazilaženju problema u vezi navodnog neprikladnog ponašanja podnosioca i njegovog prijatelja, već je umjesto toga uticala na stvaranje atmosfere netrpeljivosti i neprijateljstva, sa potencijalom nasilnog ponašanja”, navodi se.

U zaključku se navodi da je osoblje kafea prekršilo principe jednakog postupanja i zloupotrijebilo pravo na slobodu izražavanja.

“Zaštitnik je mišljenja da su osporene izjave i ponašanje osoblja objekta imale potencijal da diskriminišu, uvrijede i izazovu osjećaj straha i neprijateljstva na štetu podnosioca pritužbe i njegovog prijatelja, što je za posljedicu imalo i napuštanje objekta usljed verbalnog istjerivanja, pa kao takvo predstavlja zloupotrebu prava na slobodu izražavanja”, ukazuje se.

Zbog toga je kafeu izdata preporuka da eventualne konflikte sa gostima rješava na civilizovan način, bez vrijeđanja i govora mržnje, te da se javno izvini podnosiocu pritužbe i njegovom prijatelju zbog incidenta.