U tri ujutru časovnici se vraćaju jedan sat unazad, na dva, čime se završava ljetnje računanje vremena.

Iako se godinama unazad pričalo da hoće i da je inicijativa i zvanično pokrenuta pred organima Evropske unije, sada je više nego jasno da se pomjeranje kazaljki neće ukinuti, bar ne u narednim godinama.

Ovogodišnje pomjeranje u odnosu na prethodne godine je najranije, a 26. oktobra sat je pomjeren posljednji put prije 11 godina.

Ideja je u početku bila jednostavna – manja potrošnja električne energije zahvaljujući dužim danima. Međutim, ta računica danas djeluje prevaziđeno, ali praksa nije ukinuta.

Evropska komisija je 2018. godine pokrenula inicijativu za ukidanje pomjeranja sata, ali dogovor o tome da li zadržati ljetnji ili zimski režim nikada nije postignut, a dokle god se EU ne dogovori, i Srbija će nastaviti sa dosadašnjom praksom, piše Telegraf.

Istraživanja pokazuju i drugu stranu. Osim što više ne donosi značajnu energetsku korist, pomjeranje sata ima i negativne efekte po zdravlje: manjak sna, smanjenu koncentraciju, češće saobraćajne nesreće, pa čak i veći rizik od srčanih tegoba. Ipak, svake godine kazaljke okrećemo napred i nazad.

Kako se lakše prilagoditi promjeni vremena?

Ako želite da ublažite negativne efekte promene sata, možete:

Postepeno menjati ritam spavanja nekoliko dana ranije – leći i ustajati 15–30 minuta kasnije ili ranije.

Izbegavati kofein i obilne obroke prije spavanja.

Provoditi više vremena na dnevnoj svjetlosti, naročito ujutru.

Održavati stabilnu rutinu odlaska na spavanje i buđenja.