Istraživanja klimatologa, koja obuhvataju gradove od Madrida, preko Vašingtona, do Tokija i Pekinga, pokazuju da klimatska kriza doživljava drastičnu eskalaciju, jer je broj uzastopnih vrelih dana sve veći.
Prema procjenama Međunarodnog instituta za razvoj, broj dana sa temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa u 43 najnaseljenija glavna grada značajno je porastao u poređenju s periodom od 1994. do 2003. i periodom od 2015. do 2024. godine.
Porast visokih temperatura zabilježen je u gradovima poput Rima i Pekinga, gdje se broj dana s temperaturama iznad 35 stepeni udvostručio, dok se u Manili taj broj čak utrostručio.
Prema rezultatima istraživanja, Madrid trenutno bilježi oko 47 dana godišnje s temperaturama višim od 35 stepeni, u poređenju s ranijim periodom kada je taj broj iznosio oko 25. I u Londonu se broj toplih dana s temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa udvostručio.
Sve je toplije na našoj planeti
Porast globalnog zagrijavanja planete, prouzrokovan sagorijevanjem fosilnih goriva, čini svaki toplotni talas još ekstremnijim i učestalijim. Zbog toga stradaju i ljudi, i životinje, i priroda.
„Porast globalnih temperatura dešava se brže nego što su to predvidjeli naučni proračuni i očekivanja, a vlade pojedinih država i dalje pokušavaju da uhvate korak s tim. Ako u tome ne uspiju, milioni ljudi u gradovima živeće lošije zbog urbanog zagrijavanja i efekta toplotnih ostrva. Klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti – one su nova stvarnost“, rekla je Ana Valnicki iz Međunarodnog instituta za razvoj.
Kako je istakla, trećina svjetskog urbanog stanovništva živi u neformalnim naseljima, zbog čega vlade država ne bi trebalo da „guraju glavu u pijesak“.
Emisija fosilnih goriva i dalje je u porastu, iako bi trebalo da se smanji za 45 odsto do 2030. godine, kako bi se globalno zagrijavanje zadržalo ispod 1,5 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što je i predviđeno Pariskim sporazumom.
Mnogi veliki gradovi trpe „klimatske šokove“, uslijed smjene ekstremno vrelih i ekstremno vlažnih dana tokom određenih perioda u godini. Godina 2024. obilježena je rekordno visokim temperaturama u Kanadi, SAD, Egiptu, Japanu…
Nove mjere koje su oštrije u očuvanju klime
Kako je istakao bivši predsjednik Senegala Meki Sal: „Ekstremne vrućine više nisu daleko od nas – one predstavljaju rizik koji je već tu i prijeti nama i našoj budućnosti. Ulaganjem u praktična i provjerena rješenja možemo da zaštitimo ljude.“
„Gradovima širom svijeta potrebna su finansijska sredstva za poboljšanje izolacije i ventilacije u zgradama, kako bi se ublažile ekstremne temperature, jer klima-uređaji tu mogu da pomognu samo ograničeno“, rekla je Ana Valnicki iz Međunarodnog instituta za razvoj.




















