To se, između ostalog, navodi u flajeru koji je objavila Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u okviru kampanje podizanja svijesti o ovoj bolesti.
Kako se ističe, ljudi od nje ne obolijevaju, ali često prenose virus putem obuće, odjeće, lovačke i poljoprivredne opreme.
Divlje svinje su uobičajen izvor infekcije.
Virus je veoma otporan u spoljašnjoj sredini i može preživjeti mjesecima.
Bez odlaganja obavijestite veterinara ako primijetite bilo kakve znakove bolesti kod vaših životinja.
Svinje se mogu zaštititi samo sprovođenjem strogih sigurnosnih mjera.
Poštovanje veterinarskih propisa i primjena pojačanih mjera biosigurnosti, identifikacija životinja, kontrola kretanja i karantin predstavljaju najpouzdaniji način za sprječavanje prodora virusa na farme svinja.
U slučaju pojave bolesti i sprovođenja mjera za njeno suzbijanje, držaoca sleduje naknada štete ukoliko je ispunio sve zakonske obaveze, uključujući identifikaciju i registraciju životinja, prijave kretanja i ostale propisane obaveze
Kako se mogu zaštititi svinje
- Kupovina životinja isključivo iz registrovanih i odobrenih izvora, uz prateću propisanu dokumentaciju;
- Ishrana svinja pomijama je zabranjena, a predstavlja važan način širenja bolesti. Nikada to nemojte raditi.
- Držanje domaćih svinje na način koji sprečava direktan kontakt sa divljim svinjama ili drugim životinjama. Domaće svinje ne smiju biti puštene slobodno, van ograđenog prostora;
- Redovno čišćenje i dezinfekcija farme i opreme;
- Korišćenje zasebne obuće i odjeće na svojoj farmi. Ne koristiti ih van farme.
- Postavljanje dezinfekcionih barijera na ulazima i izlazima objekata (jednostavne kadice sa sunđerima natopljenim odgovarajućim dezinfekcionim sredstvom);
- Zabrana pristupa posjetiocima;
- Ne koristiti vodu iz otvorenih izvora (rijeke, bare, itd.) za napajanje svinja;
- Svježe pokošena trava i prikupljeno povrće mogu biti kontaminirani virusom od strane divljih svinja;
- Pratite smjernice i pravila od strane veterinarske službe;
Ukoliko ste lovac, obratite posebnu pažnju: izbjegavajte direktan i indirektan kontakt vaših svinja sa leševima odstrijeljenih divljih svinja.
Klinički znaci
Na početku bolesti, nema specifičnih kliničkih znakova. Inficirane životinje će imati visoku temperaturu i gubitak apetita.
- Iscjedak iz nosa i očiju (može biti krvav)
- Visoka temperatura (40,5 – 42˚C), slabost, opšta depresija
- Crvenilo, ili plavo-ljubičasta prebojenost kože i potkožna krvarenja, naročito u predjelu ušiju, abdomena i sa unutrašnje strane nogu;
- Povraćanje
- Kvrava dijareja
- Pobačaji
- Otežano kretanje
- Životinje uglavnom uginu u okviru sedam dana od početka ispoljavanja simptoma
Kako se prenosi i širi?
Postoje dva načina:
• direktnim kontaktom zdravih životinja sa oboljelim životinjama i leševima životinja uginulih od afričke kuge svinja.
• indirektno, putem kontaminirane sredine, hrane, opreme, vozila i odjeće. Ljudi su na ovaj način često glavni faktor širenja.
Virus je veoma otporan i može preživjeti dug vremenski period, čak mjesecima i godinama.
Nalazi se u mesu i proizvodima od mesa (zamrznutom, usoljenom, dimljenom, nedovoljno termički obrađenom), leševima uginulih domaćih i divljih svinja.
Rano otkrivanje će spriječiti obimno širenje bolesti, spasiti mnoge životinje i doprinijeti efikasnijoj kontroli bolesti.
Klasična kuga će dati slične kliničke znake. Ukoliko primijetite bolesnu životinju, obavijestite veterinara bez odlaganja.
