Američki funkcioneri takođe su poručili evropskim kolegama kako podržavaju ideju da EU iskoristi zamrznutu rusku imovinu za kupovinu američkog oružja za Kijev. Dva američka funkcionera potvrdila su da je Vašington pokrenuo i interne razgovore o korišćenju ruske imovine u SAD-u za potporu ukrajinskim ratnim naporima.

Iako nije jasno hoće li Vašington uskoro povući neki od tih poteza, to pokazuje da administracija raspolaže dobro razrađenim alatima za daljnje podizanje uloga. Podsjetimo, Tramp je prije tri dana prvi put uveo sankcije Rusiji otkako se vratio na dužnost u januaru.

Tramp čeka reakciju Rusije

Tramp se nastoji pozicionirati kao globalni mirotvorac, no priznao je da se pokušaj okončanja rata u Ukrajini, rata koji traje više od tri godine, pokazao težim nego što je očekivao. Evropski saveznici, pogođeni Trampovim oscilacijama između popustljivosti i ljutnje prema Putinu, nadaju se nastavku pritiska na Moskvu te i sami razmatraju snažnije akcije.

Jedan visoki američki funkcioner izjavio je za Rojters kako bi želio da europski saveznici povuku sljedeći veliki potez prema Rusiji, bilo da se radi o dodatnim sankcijama ili carinama.

Drugi izvor upoznat s dinamikom unutar administracije rekao je da će Trump vjerovatno pričekati nekoliko nedelja kako bi procijenio reakciju Rusije na sankcije objavljene prije tri dana, koje su ciljale naftne kompanije Lukoil i Rosneft te podigle cijene nafte za više od 2 dolara i prisilile velike kineske i indijske kupce da traže alternative.

Na meti banke i naftna infrastruktura

Neke od dodatnih sankcija koje je SAD pripremio usmjerene su na ruski bankarski sektor i infrastrukturu za transport nafte, otkrili su izvori. Prošle nedjelje, ukrajinski funkcioneri predstavili su SAD-u nove prijedloge sankcija, a među njima su i mjere za prekid svih veza ruskih banaka sa sistemom temeljenim na dolaru. Ipak, nije poznato koliko se ozbiljno ti zahtjevi razmatraju.

Aktivnosti preuzima i američki Senat, gdje neki zastupnici oživljavaju napore za donošenje dugo odgađanog dvostranačkog zakona o sankcijama. Izvor upućen u rad administracije kaže da je Tramp otvoren za podršku takvom paketu, no upozorava da se to vjerovatno neće dogoditi ovog mjeseca. Ministarstvo finansija nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

U međuvremenu, Kiril Dmitrijev, posebni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina, jučer je izjavio kako vjeruje da su njegova zemlja, SAD i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja. S druge strane, Halyna Yusypiuk, glasnogovornica ukrajinskog veleposlanstva u Vašingtonu, pozdravila je nedavne sankcije.

Putin i Tramp trebali da se sastanu u Budimpešti

“Demontaža ruskog ratnog stroja najhumaniji je način da se ovaj rat privede kraju”, napisala je u e-poruci. Odluka o sankcijama Rusiji uslijedila je nakon turbulentne sedmice za američku politiku prema Ukrajini.

Tramp je prošle nedelje razgovarao s Putinom i najavio njihov sastanak u Budimpešti, što je iznenadilo Ukrajinu. Dan kasnije, sastao se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Vašingtonu, gdje su američki funkcioneri vršili pritisak da se odrekne teritorija u Donbasu. Zelenski je to odbio, a Tramp je napustio sastanak s idejom da se sukob zamrzne na trenutnim linijama.

Prošlog vikenda Rusija je poslala diplomatsku notu Vašingtonu ponavljajući ranije mirovne uslove, da bi nekoliko dana kasnije Tramp novinarima rekao kako je sastanak s Putinom otkazan jer mu se “jednostavno nije činio ispravnim”.

Tramp nije spreman da Ukrajini da Tomahavke

Dmitrijev je juče za CNN izjavio da sastanak nije otkazan, već da će se dvojica čelnika vjerovatno sastati kasnije. Dva američka funkcionera privatno smatraju da je Trampov propali plan sastanka s Putinom bio plod “iracionalne euforije” nakon postizanja primirja u Gazi, precijenivši svoju sposobnost da jedan diplomatski uspjeh iskoristi za drugi.

Iza kulisa, Ukrajina je dobila znakovitu podršku SAD-a. Proces odobravanja obavještajnih podataka za ukrajinske dalekometne udare na ruskom teritoriju prebačen je iz Pentagona u Zapovjedništvo američkih snaga u Europi, smješteno u Njemačkoj.

Američki i evropski zvaničnici ovaj potez tumače kao zauzimanje oštrijeg stava prema Rusiji. Uprkos tome, Tramp je rekao da još uvijek nije spreman Ukrajini obezbijediti krstareće rakete Tomahavk dugog dometa koje je Kijev zatražio.

Evropi je teško uvesti potpune sankcije Lukoilu

SAD takođe vrši pritisak na Evropu da dodatno zategne finansijske vijke Moskvi. Prilikom objave američkih sankcija, ministar financija Skot Besent postakao je EU da slijedi taj primjer. Američki funkcioneri uopšte kritikuju zemlje EU i NATO-a zbog nedovoljno odlučnih koraka u suprotstavljanju Rusiji.

Međutim, jednom visokom funkcioneru EU-a biće teže uvesti potpune sankcije Lukoilu s obzirom na to koliko je kompanija isprepletena s evropskom ekonomijom, gdje posjeduje rafinerije u Bugarskoj i Rumuniji te ima snažnu mrežu benzinskih postaja.

“Mislim da moramo pronaći način da se odvojimo prije nego što možemo u potpunosti uvesti sankcije”, rekao je zvaničnik EU-a.