Na ušću Ribnice u Moraču, gdje su slojevi istorije uklesani u kamen, počinje rekonstrukcija stare tvrđave. No, osim kako će izgledati postavlja se pitanje njenog naziva i porijekla.

“U Upravi za zaštitu kulturnih dobara tvrđava je kao kulturno dobro upisana 1960. pod nazivom tvrđava Ribnica. I mi koristimo zvanične nazive institucija Crne Gore i toga se pridržavamo. Znamo da postoje različita tumačenja mišljenja, ali mi se u ovom trenutku kao odgovorni pojedinci organizacije držimo zvaničnih naziva institucija Crne Gore”, rekao je direktor Turističke organizacije Podgorica Dragan Grnović.

Ali istoričari tvrde drugačije. Ribnica ima starije ime Depedogen i riječ je o tvrđavi koja je nastala još u osmanskom periodu.

“Brojni izvori, kažem, su na strani onoga što je tvrdnja da je Depedogen turska tvrđava koju je gradio Mehmed Fatih između 1474. i 1478. Za razliku od ove druge teorije koja počiva na bajkama i guslama, koja nema apsolutno nijedno uporište u nauci. Dakle, nema dileme o tome da se može govoriti o gradu Ribnici, jer ti koji su to izmislili, prije svega, ne zanemaruju činjenicu da je u to vrijeme bilo više rijeka na ovim prostorima koji su nosili naziv Ribnica. Dakle, iako se pominje Ribnica, to nije ta”, smatra istoričar Šerbo Rastoder.

Fotografije iz perioda Osmanskog carstva pokazuju da se u tvrđavi nalazila džamija sultan Mehemda Fatiha.

“Tačno znamo ko je bio imam, ko je bio mujezin, koliko su primali dnevnu plaću za te svoje vjerske obrede. Želimo samo da se, ako se restaurira nešto, da se to ne radi selektivno. Ako se restaurira tvrđava, da se ona restaurira u kompletu, dakle integralno, a integralni dio te tvrđave je zapravo džamija sultan Mehmeda Fatiha”, poručio je glavni imam za Podgoricu Džemo Redžematović.

“Važna je autentičnost, dakle nije stvar odluke ničije koje će objekte restaurirati, rekonstruisati, nego je suština da se na taj način vrati arhitektura onako kako je bila, jer je još to najjači materijalni dokaz kulture ako se nešto vidi u prostoru. To je neki princip, jedini i jedini ispravan”, smatra arhitekta Rifat Alihodžić.

U Glavnom gradu kažu da obnova unutrašnjih objekata na tvrđavi sada nije u planu.

“Mi ne sporimo postojanje objekata unutar tvrđave. Mi radimo samo na fortifikaciji, znači samo na bedemima, kulama, kanalima i kapijama. Dakle, mi ne spominjemo i ne sporimo da je bilo što drugo postojalo. Neophodno je sprovesti vjerovatno arheološka istraživanja, provjeriti istorijsku dokumentaciju”, dodao je Grnović.

Ribnica ili Depedogen kako god je zvali, ova tvrđava ostaje svjedok vremena koje spaja različite religije, narode i priče.