To se navodi u dokumentu o radu ove institucije za period od početka jula do kraja septembra ove godine, a u koji je Pobjeda imala uvid.
„Od ukupnog broja pristiglih izvještaja o prihodima i imovini u prva tri kvartala 2025, saglasnost za pristup računima bankarskih institucija data je u svega 31,1 odsto izvještaja (3.144), čime se nastavlja višegodišnji trend pada procenta datih saglasnosti“, ističe se u dokumentu.
Kako se dodaje, samo tokom trećeg kvartala ove godine ASK je izvršila administrativnu provjeru 1.172 pristigla izvještaja o prihodima i imovini, provjerila tačnost i potpunost ukupno 310 izvještaja i utvrdila nepravilnosti u 188 slučajeva.
Planom za 2025. godinu definisano je kako će biti sprovedena sveobuhvatna kontrola imovine i prihoda 488 osoba koje su zakonski obveznici za dostavljanje podataka ASK-u, od čega je tačnost i potpunost provjerena u 403 izvještaja.
Do danas su okončane 334 cjelovite provjere tačnosti i potpunosti izvještaja, te doneseno 46 odluka o kršenju zakona koji se odnose na sprečavanje korupcije. Pokrenuto je 510 postupaka zbog nepredavanja izvještaja i neobavještavanja ASK o promjenama u imovinskim kartonima, te je upućeno nadležnima još 58 zahtjeva za prekršajne postupke koji su pokrenuti zbog davanja netačnih podataka.
Za prvih devet mjeseci, kako se navodi, okončano je 690 postupaka pokrenutih ne samo ove godine, već i ranije. Sve to rezultiralo je izricanjem 116 novčanih kazni u ukupnoj vrijednosti od 31.060 eura. To znači da je svaki javni funkcioner kojem je stigla na naplatu novčana kazna zbog netačnih podataka u njegovom imovinskom kartonu u prosjeku trebalo da izdvoji samo oko 267,7 eura…
Od početka godine, 114 političkih subjekata i lista predalo je ASK-u izvještaje o redovnom radu, dok su istovremeno donesene 73 odluke o finansiranju iz državnog budžeta. S obzirom na ovogodišnje izbore u Nikšiću i Herceg Novom, te obaveze da stranke, lokalna administracija i kompanije u tom periodu dostavljaju izvještaje, Agencija je za prvih devet mjeseci primila 1.096 ovakvih dokumenata.
Sprovela je 1.283 kontrole ovih izvještaja i još 40 po osnovu poštovanja zakonskih zabrana i ograničenja.
Pokrenuto je sedam postupaka zbog sumnji na kršenje Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali niti jedan slučaj nije stigao do tužilaštva. Naime, ASK se sam „obračunao“ pokretanjem 98 zahtjeva za prekršajni postupak, uz izricanje 40 opomena i 38 novčanih kazni vrijednih 10.505 eura.
Kada je riječ o sprečavanju sukoba javnog i privatnog interesa u vršenju određenih funkcija, kao i nespojivosti tih radnih pozicija, ASK je dala 151 mišljenje, od čega se najviše, čak 63, odnosilo na ograničenja u vršenju javnih funkcija. Istim povodima donesene su 43 odluke, od čega se 24 odnosilo na kršenje zakona. Na osnovu mišljenja, ostavke je podnijelo 15, a zbog donesene odluke ASK-a još četiri osobe.
Doneseno je i sedam zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka, od kojih je u četiri slučaja traženo oduzimanje stečene sporne imovinske koristi. Do sada, na osnovu sprovedenih postupaka izrečene su samo tri opomene, a niti jedan predmet još nije zavrijedio značaj niti sadržaj kojim bi se pozabavilo neko od državnih tužilaštava.
Zviždači su prijavili 117 slučajeva gdje su smatrali da se određenim postupanjem funkcionera ugrožava javni interes. Od toga, okončana su 62 postupka, gdje je ASK čak u 14 slučajeva u svojim mišljenjima konstatovala kršenje zakona, a dato je i 27 preporuka. Ovaj dio izvještaja jedini je gdje se konstatuje da je 15 slučajeva ustupljeno tužilaštvu na dalje postupanje, a još 24 je preneseno na druge nadležne institucije. Konačno, pokrenuta su tri zahtjeva za prekršajne postupke, te izrečena jedna kazna od 1.500 eura.
Podsjećamo, ASK provjerava tačnost i potpunost podataka u izvještajima u saradnji sa institucijama koje raspolažu potrebnim podacima funkcionera i članova njihovog domaćinstva, uključujući Poresku upravu, Upravu za nekretnine, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Centralnu banku i poslovne banke u Crnoj Gori.
