Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je danas preporuke Ministarstvu pravde, a u okviru početne faze konsultacija za izmjene Zakona o SDT-u.
“ASP je predložila zakonsko normiranje bezbjednosne provjere i provjere imovnog stanja u cilju potpune provjere integriteta kandidata, koji bi bili birani za glavnog i specijalne državne tužioce, jer su zaduženi za gonjenje najsloženijih krivičnih djela organizovanog kriminala i visoke korupcije i njihov integritet mora biti nesporan. Ovo je posebno bitno i iz razloga što je već sada jasno da će izostati prijeko potrebni veting u pravosuđu (sudstvo i tužilaštvo), makar i u ograničenom obimu, te da će se praktično svesti samo na one istrage, koje pokreće tim GST-a Vladimira Novovića, a koje su do sada obuhvatale i pojedine tužioce ili sudije”, navode oni.
ASP cijeni da je neophodno razmotriti i da se retroaktivno primijeni mehanizam bezbjednosne provjere i provjere imovnog stanja specijalnih tužilaca, a procjenjujući da bi to izvjesno bilo u javnom interesu (Ustavom je dozvoljena retroaktivnost kada je to u javnom interesu) i doprinijelo bi osnaživanju provjerenja u SDT.
“Predloženo je i da najavljenim izmjenama Zakona o SDT-u kao jedan od bitnih kriterijuma za izbor specijalnih tužilaca treba propisati sposobnost kandidata za istraživanje najtežih i najsloženijih krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije, a što bi se, pored ostaloga, cijenilo na osnovu rada na složenim predmetima, na osnovu ostvarenih rezultata u predistražnim postupcima ili ostvarenih rezultata u krivičnim postupcima”, ističi iz ASP-a.
Kako dodaju, postojeći uslovi za izbor kandidata postavljeni su na dosta opšti način, dok su pojedini podkriterijumi krajnje apstraktni ili, u neku ruku, i trivijalni, i upitna je njihova svrsishodnost, poput podkriterijuma „razumijevanje uloge državnog tužioca u društvu” (podrazumijeva se da se ta uloga razumije) ili „komunikativnost” (bitno je da tužilal umije da goni za krivično djelo, a manje je presudno kakva mu je vještina komunikativnosti).
“ASP je preporučila da se razmotri potencijalno proširenje nadležnosti SDT-a u odnosu na korupciju za pojedina krivična djela u vezi sa privrednim poslovanjem, poput zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju ili zloupotrebe ovlašćenja u privredi. Rješenje je potrebno razmotriti jer izabrana ili imenovana lica u organima upravljanja privrednog društva, koje je u većinskom državnom vlasništvu, u okviru poslovnih aktivnosti tih društava upravljaju milionskim sredstvima, te ASP cijeni svrsishodnim da ona budu u nadležnosti SDT-a”, dodaju.
ASP smatra i da izmjenama Zakona o SDT-u treba propisati da će organi vlasti dostavljati na prethodno mišljenje SDT-u sve međudržavne sporazume i/ili ugovore o bilo kojem obliku ekonomske ili druge saradnje, a radi ocjene njihove zakonitosti i pravne valjanosti i izbjegavanja zaključivanja štetnih ugovora po javni interes Države, odnosno njenih građana.
“ASP smatra da je potrebno propisati da će SDT uspostaviti bazu podataka u vezi sa krivičnim djelima za koje je nadležan, uz zaštitu ličnih podataka i podataka o tajnosti, što bi doprinijelo većoj transparentnosti, a posledično i većem povjerenju javnosti u rad SDT-a, ali i da se taksativno navedu sve baze podataka informacionih sistema državnih organa i organa vlasti kojima SDT treba da ima pristup, što bi vodilo njegovom efikasnijem radu”, zaključuju iz Akcije za socijalnu pravdu.
