Ravnoteža kao osnova
Japan ima jednu od najnižih stopa gojaznosti na svijetu – manje od pet odsto stanovništva ima problem s viškom kilograma. Za poređenje, u većem dijelu Evrope taj procenat iznosi između 20 i 25 odsto. Stručnjaci smatraju da razlog za to nije genetika, već svakodnevne prehrambene navike i stil života, prenosi Metropolitan.
Ishrana koja komotno može da parira mediteranskoj
Japanska ishrana zasniva se na svježim, prirodnim namirnicama i obilju povrća. Na tanjiru se gotovo uvijek nalaze kvalitetni proteini, ali u mnogo lakšem obliku nego što je to slučaj u zapadnim zemljama. Riba, morski plodovi, tofu, soja, jaja i fermentisana hrana poput miso paste ili kisjelog povrća glavni su izvori proteina, dok se crveno meso jede vrlo rijetko.
Takva ishrana obezbjeđuje tijelu dovoljno hranljivih materija, a istovremeno ne opterećuje organizam viškom masti i kalorija. Osim toga, fermentisane namirnice pozitivno djeluju na crevnu floru i varenje, što dodatno pomaže održavanju zdrave tjelesne težine.
„Hara hači bu“ – pravilo koje čuva liniju
Jedan od ključnih principa japanskog načina ishrane jeste hara hači bu – filozofija koja podrazumijeva da treba jesti dok niste potpuno siti, već do otprilike 80 odsto sitosti. Ova praksa potiče sa Okinave, ostrva poznatog po izuzetno dugom životnom vijeku svojih stanovnika.
Na taj način Japanke izbjegavaju prejedanje i omogućavaju tijelu da na vrijeme registruje sitost. Sporo, svjesno jedenje i pažljivo osluškivanje potreba organizma pomažu u održavanju stabilne težine bez osjećaja uskraćenosti.
Prosječan dnevni unos kalorija kod japanskih žena iznosi oko 1.900 kalorija, što je dovoljno da tijelo dobije sve što mu je potrebno, a da se višak ne skladišti kao masnoća.
Više od ishrane – način života
Uz umjerenu ishranu, Japanke njeguju i navike koje doprinose zdravlju i vitkosti: svakodnevno kretanje, redovne obroke u isto vrijeme, male porcije i minimalno prerađene namirnice. Hrana se doživljava kao zadovoljstvo, ali i kao poštovanje prema tijelu – zato se jede polako, s pažnjom i zahvalnošću.
Stručnjaci ističu da bi upravo ovakav pristup – kombinacija jednostavne ishrane, pažljivog jedenja i svakodnevnog kretanja – mogao biti najprirodniji recept za dug život i vitku liniju, bez dijeta i odricanja.
