Iz Ministarstva podsjećaju da su 5. juna objavili Javni poziv za predlaganje predstavnika nevladine organizacije u Radnom tijelu za izradu Zakona o rudarstvu.

“Na taj poziv, uprkos čestoj javnoj brizi o ovoj oblasti, nije stigla nijedna prijava, ni od jedne NVO, ni od jednog ekološkog aktiviste. Javni poziv je imao jasnu svrhu: pravovremeno uključivanje civilnog sektora i građana u proces izrade zakona. Uprkos tome, u trenutku kada je učešće bilo potpuno otvoreno i konkretno omogućeno, interesovanje je izostalo. Teško je naći racionalno objašnjenje za ovakav izostanak spremnosti da se kroz konkretan rad i argumente doprinese sadržaju i kvalitetu zakona. Razumijemo izraženu zabrinutost. Međutim, zabrinutost bez učešća u procesu ne može zamijeniti dijalog i odgovornost”, navedeno je u saopštenju.

Postojeći zakon, ukazano je, morao je biti revidiran u skladu sa novim evropskim i globalnim trendovima u oblasti kritičnih mineralnih sirovina.

“Sve države intenzivno rade na razvoju ovog sektora uz visoke standarde zaštite životne sredine, jer je to pitanje ekonomske održivosti. Zaštita životne sredine nije prepreka, već standard koji mora da prati razvoj. U suprotnom, ulazimo u apsurdnu situaciju da uvozimo i najosnovnije sirovine”upozoreno je.

Iz Ministarstva su ukazali na pojedine navode iz objavljenog otvorenog pisma, za koje smatraju da “zaista nemaju uporište, niti adekvatnu argumentaciju”.

“Prvo, predloženim Nacrtom Zakona o rudarstvu propisano je da je rudarstvo djelatnost od javnog interesa. Već član 4 stav 2 tačka 1 Zakona o energetici jasno određuje da je efikasno i ekonomično korišćenje prirodnih resursa od javnog interesa, što se, naravno, odnosi i na eksploataciju energetskih mineralnih sirovina. Drugo, eksproprijacija se, i sada i ubuduće, može vršiti isključivo u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji. Takođe, eksploatacija se ne može pokrenuti niti sprovoditi ako nije predviđena prostorno-planskim dokumentima i bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine. To su zakonske činjenice, ne interpretacije. Treće i po važećem Zakonu o rudarstvu u Crnoj Gori, kao i u regionu, saglasnost na izmjenu rudarskog projekta daje Ministarstvo”, obrazloženo je.

Predloženo rješenje, naveli su, nije nikakva novina, već standard u svim relevantnim pravnim sistemima.

“I na kraju, kaznene odredbe u predloženom tekstu usklađene su sa Zakonom o prekršajima i predstavljaju najviše kazne koje se mogu propisati u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom. Drugim riječima, strože od ovoga ne može, jer to zakon ne dozvoljava”, saopšteno je.

Ministarstvo je najavilo da će raspisati novi javni poziv za učešće predstavnika civilnog društva u izradi zakona, jer vjeruju da kvalitetan propis može nastati samo uz otvoren proces i uključivanje svih koji žele da doprinesu.

“Kao i mnogo puta do sada, pozivamo zainteresovanu javnost da nam se obrati i dostavi svoje predloge, ukoliko ih ima. Ministarstvo energetike i rudarstva ostaje otvoreno za saradnju”, poručeno je u saopštenju.