Komentarišući uticaj sa strane i političke pritiske na revizore DRI, Čađenović navodi da je ta vrsta pritiska izazvala i reakciju, te da je troje ljudi iz jednog sektora kojim je rukovodio „određeni član Senata“, danas u menadžmetnu DRI.

„Na pritisak svako reaguje različito. Na mene su vršeni razni pritisci. Tokom jednog revizorskog procesa, nakon dvije ili tri odrađene revizije, dobijam zadatak da usred revizorskog procesa kod jednog političkog subjekta, posebno obradim pitanje blagajničkog maksimuma. Tu sam utvrdio da je prekršen blagajnički maksimum, ali sam takođe utvrdio da je i kod drugih političara naročito vlasti došlo do prekršaja“, kazao je Čađenović, navodeći da se to dešavalo prije 2020. godine.

Na pitanje voditelja emisije, da li je traženo da se to ne konstatuje, Čađenović je naveo:

„Najgore je što je to traženo mimo detaljnog plana, odnosno radnog zadatka koji revizor treba da odradi u konkretnoj reviziji. Takođe, tu su skraćivani i rokovi za obavljanje revizije, kao i raznorazne vrste pritisaka, na koje profesionalac treba da odgovori i da ne poklekne pod pritiskom rukovodioca“.

On je naveo da nije član nijedne partije, te da politika ne smije da se miješa u rad DRI.

„U prethodnom periodu menadžment je bio opterećen političkom pozadinom, članstvom u izvršnom odboru određene političke partije koja je tada bila u strukturama vlasti, kao i poslaničke funkcije koje su obavljali članovi Senata prije imenovanja za člana Senata. Profesionalna institucija DRI, mora da ima jasne kriterijume za izbor članova Senata, a to nije prepoznato našim zakonksim rješenjem. Član Senata, da bi bio imenovano na tu poziciju, ne mora da ima iskustvo u oblasti revizije, a što smo mi i utvrdili kao manjkavost Zakona. Zbog toga smo i podnijeli ustavnu inicijativu kako bi došli do boljitka u instituciji“, istakao je Čađenović.

Plan je, kako kaže, da se ova institucija drugačije organizuje, te da fokus bude na temama koje treba da pruže svima kvalitetnije informacije o korisnosti javnih sredstava, odnosno da li su pravilno, kvalitetno, efikasno i efektivno iskorišćene.

Čađenović: Fond potrošio 88 miliona eura koje nije adekvatno opravdao

Čađenović navodi da su najveći problemi kod kontrole zapošljovanje i angažovanje po ugovorima o djelu, neekonomično i neefikasno trošenje javnih sredstava, loše planiranja…

„Radi se o veoma specifičnim i različitim subjektima koje mi revidiramo i teško je izvući generalni zaključak šta je to što bi moglo kod svih da bude kao jedna vrsta nepravilnosti. Imamo primjer Fonda zdravstva i veliki iznos sredstava koji se uopšte nije pravdao od strane velikog broja zdravstvenih ustanova. U pitanju je iznos od 88 miliona eura, novac koji nije pravdan. Tu imamo jako specifične ugovore koji su zaključivani sa javnim zdravstvenim ustanovama, koji obuhvataju specijalističke bolnice, domove zdravlja i Klinički centar. Fond zdravstva sa svakom od tih ustanova zaključuje ugovore o finansiranju na početku godine. Međutim, postoji jedna specifičan član, da sredstva koja nisu opravdana do kraja godine, faktički će se smatrati da zdravstvena ustanova ni ne mora da ih opravda, već da se naredne godine ide iz početka, što je vrlo nelogično, a naročito u društvu koje bi trebalo da vodi računa o svakom euru“, naveo je Čađenović.

Ovaj slučaj je zabilježn prije par godina i DRI je u izvještaju navela da taj novac nije adekvatno pravdan.

Ističe da nisu vidjeli da je kod tih subjekata u prethodnom periodu došlo do određenih pomaka i napredovanja po pitanju izvještavanja i potrošnje kad su u pitanju javna sredstva, kao i da je izostalo, od strane nadležnog odbora, kontrolno saslušanje kako bi se utvrdio pravac rješavanja tog problema.

Član Senata DRI Milan Popović je naveo da je to institucija koja kontroliše sve organizacije javnog sektora Crne Gore.

„Imamo tri vrste revizije: Finansijski izvještaji koji oslikavaju finansijske poslove organizacije, radimo revizijku usklađenosti poslovanja – tj. koliko posluju u skladu sa zakonima i revizije performansi koje imaju za cilj da ocjene koliko institucije i organi javnog sektora troše novac građana. Revizije performansi još uvijek razgrađujemo“, pojasnio je Popović.

Kada je riječ o postupcima pokrenutim protiv Popovića on je kazao da je više njih pokrenuto protiv njega, ali da je većina okončano u njegovu korist.

„Više je postupaka podnošeno protiv mene. To su bile su ocjene za rad, disciplinski postupci, suspenzije i etički postupci. Zbog nedostatka dokaza je većina donešeno u moju korist. Mislim da su ti postupci bili produkt neadekvatnih elemenata u sistemu DRI“, navodi Popović.

Kako dodaje, DRI je u određenom periodu bila izložena političkim pritiscima.

„Bilo je i pritisaka druge vrste gdje vas prisiljavaju na pretjerane kontrole, opsturkcije u tehničkom dijelu rada… Standardi ISSAI kažu da ukoliko u revizorskom timu postoji neslaganje po pojedinim pitanjima, treba da postoje mehanizmi pomoću kojih se dolazi do pomirenja sistema. U domenu revizija političara je traženo da se nešto konstatuje, za šta nije bilo dokaza, a bilo je pretjeranih pritisaka kako bi određene revizije otišle ka drugom smjeru. Mobing je široko rasprostranjen u javnom sektoru, a njime se niko ne bavi“, ističe Popović.

Dodaje da je sa aspekta funkcije koju obavlja pitanje kako odgovoriti na pritiske.

„Smatram da je to pitanje kompetencija članova Senata DRI. Ako imate ljude koji se godinama bave revizijom, oni će lako argumentima ubijediti političare da se ne radi o ispolitizovanim razlozima. Imamo problem u našem Zakonu po kome za člana Senata može biti izabrana osoba koja nikada nije radila reviziju, a revizija je profesija. Trenutno državni revizori imaju koeficijent 12,53, moja plata je bila nešto iznad 1300 eura sa dodacima, nakon 13 godina radnog staža“, kaže Popović.