U Vrhovnom sudu navode da su u istom periodu sud primio dodatnih 509 starih predmeta, od čega je riješeno 226 ili 44,40 odsto.
“Ukupno je u radu tokom izvještajnog perioda bilo 1.147 predmeta starijih od tri godine, od kojih je riješeno 750 ili 65,39 procenata, dok je neriješeno ostalo 396 predmeta odnosno 34,61 odsto. Ovi podaci potvrđuju jedan od najznačajnijih pomaka u smanjenju broja dugotrajnih predmeta u radu ovog suda. Ostvareni rezultati posljedica su strateškog i organizovanog pristupa rješavanju starih i zaostalih predmeta”, navode u Sudu.
Dodaju da je, u skladu sa Planom rada Vrhovnog suda i obavezama iz Strategije reforme pravosuđa 2024–2027, predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić u junu donijela Jedinstveni program rješavanja starih predmeta za period 2025–2027, prvi nacionalni dokument ove vrste koji jasno definiše prioritete, obaveze i mjere za efikasnije rješavanje predmeta starijih od tri godine.
“Program uvodi precizno praćenje starih predmeta, prioritetno postupanje u najstarijim predmetima, redovan nadzor nad sprovođenjem mjera i racionalno upravljanje sudskim resursima. Time se ne samo smanjuje postojeći zaostatak, već se stvaraju mehanizmi koji će spriječiti ponovni nastanak velikog broja „crvenih omota“. Ovaj pristup usklađen je sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i principima suđenja u razumnom roku, čime se dodatno jača povjerenje javnosti u pravosudni sistem”, ističu.
Vrhovni sud, kažu, ovim rezultatima šalje jasnu poruku da pravda mora biti dostupna, efikasna i dostižna u razumnom roku, te da na temelju ovakvog napretka nastavlja da predvodi proces unapređenja efikasnosti sudova, jačanja povjerenja građana i ispunjavanja ključnih standarda na putu evropskih integracija Crne Gore.
“Ovakav model rada, zasnovan na odgovornosti i kontinuiranom praćenju učinka, treba da slijede i ostali sudovi u okviru sudske vlasti”, poručuju iz Vrhovnog suda.











