Ukrajinska vojska mora da se povuče iz istočnog ukrajinskog regiona Donbas ili će ga Rusija zauzeti, ponovio je više puta izrečeni stav ruski predsjednik Vladimir Putin, jasno stavljajući do znanja koja je njegova crvena linija u pregovorima.

„Ili ćemo osloboditi ove teritorije silom, ili će ukrajinske trupe napustiti ove teritorije“, rekao je Putin za Indija Tudej.

Ruska vojska trenutno kontroliše oko 85 odsto velikog ukrajinskog regiona Donbasa, koji čine oblasti Donjecka i Luganska.

Obe ove oblasti – Donjeck i Lugansk – Moskva smatra svojim, a u septembru 2022, nekoliko mjeseci od početka rata, Putin ih je proglasio nezavisnim ruskim teritorijama.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski međutim uporno isključuje mogućnost ustupanja teritorije.

Putinova izjava uslijedila je nakon što je američki predsednik Donald Tramp rekao da njegovi izaslanici, koji su razgovarali sa Putinom o američkom mirovnom planu, vjeruju da ruski lider „želi da okonča rat“ .

Tramp je rekao da su razgovori u Kremlju 2. decembra bili „razumno dobri“, dodajući da je prerano reći šta će se desiti jer je „za tango potrebno dvoje“.

Kremlj je saopštio da Rusija čeka odgovor Vašingtona poslije sastanka u Moskvi.

„Sada čekamo reakciju naših američkih kolega na razgovor koji smo vodili 2. decembra“, rekao je Jurij Ušakov, jedan od Putunovih najbližih saradnika.

Prema prvobitnoj verziji američkog mirovnog plana od 28 tačaka, bilo je predviđeno da Ukrajina preda cijeli Donbas, iako neke djelove još kontroliše ukrajinska vojska.

Ipak, američka delegacija je u Moskvi predstavila izmijenjenu verziju plana.

U intervjuu za Indija Tudej, Putin je rekao da nije vidio novu verziju prije razgovora sa Vitkofom i Džaredom Kušnerom, Trampovim zetom.

„Zato smo morali da pređemo preko svake tačke, zato je toliko dugo trajalo“, rekao je Putin o petočasovnom razgovoru sa Amerikancima.

Rekao je i da se Moskva nije saglasila sa nekim djelovima američkog plana.

„Za neke smo rekli ‘da, možemo da razgovaramo o tome’, ali za druge da se sa njima ne slažemo“, rekao je Putin.

Nije rekao koje su ključne sporne tačke.

Ostaju najmanje dvije značajne tačke spora – sudbina ukrajinske teritorije koju su zauzele ruske snage i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

Putinov viši savjetnik za spoljnu politiku i ključni pregovarač, Jurij Ušakov, odmah poslije razgovora rekao je da nisu postigli „kompromis“ o okončanju rata.

Ušakov je implicirao da je ruska pregovaračka pozicija ojačana zahvaljujući, kako Moskva kaže, nedavnim uspjesima na bojnom polju.

Ukrajina je više puta optuživala Rusiju da odugovlači pregovore o prekidu vatre, tvrdeći da Moskva nastoji da zauzme još ukrajinske teritorije.

Komentarišući razgovore u Kremlju, ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibhija rekao je da Putin „namjerno troši vrijeme cijelog svijeta“.

Kijev insistira na čvrstim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu u bilo kakvom dogovoru.

Zelenski je 3. decembra rekao da „svijet jasno osjeća da postoji realna prilika za okončanje rata“, ali je ponovo optužio Rusiju za namjernu opstrukciju i odugovlačenje pregovora.

Zelenski je prošle nedjelje rekao da su ukrajinski pregovarači uspjeli da naprave neke ključne izmjene u originalnom američkom mirovnom planu tokom razgovora sa američkom delegacijom u Ženevi 23. novembra.

U zajedničkom saopštenju, američki i ukrajinski pregovarači su tada rekli da su sastavili „ažurirani i usavršeni mirovni okvir“, ali nisu otkrili detalje.

Glavni evropski pregovarači iz Evrope, koji su izrazili zabrinutost zbog originalnog američkog plana, takođe su bili u švajcarskom gradu prošle nedjelje, sastajući se odvojeno sa ukrajinskom i američkom delegacijom.

Njemački list i sajt Špigl objavio je povjerljivi transkript konferencijskog poziva u kojem su evropski lideri izrazili zabrinutost zbog mirovnih pregovora koje predvode Amerikanci.

„Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorije bez jasnih bezbjednosnih garancija za Kijev“, navodno je rekao francuski predsjednik Emanuel Makron, prema engleskom transkriptu konferencijskog poziva 1. decembra.

Njemački kancelar Fridrih Merc je, kako se tvrdi, upozorio da Zelenski mora da bude „izuzetno oprezan u narednim danima“.

„Oni se igraju, i sa vama i sa nama“, navodno je rekao Merc.

Finski predsjednik Aleksandar Stab je rekao: „Ne smijemo ostaviti Ukrajinu i Vladimira (Zelenskog) same sa ovim momcima.“

BBC nije imao uvid u objavljeni transkript.

U odgovoru listu Špigl, iz francuske Jelisejske palate rekli su da se „predsjednik Makron nije izrazio na taj način“.

Ipak, njegov kabinet je odbio da detaljnije objasni kako se Makron izrazio, pozivajući se na poverljivost.

Stab je odbio da komentariše tvrdnje Špigla, a nije komentarisao ni njemački kancelar.

„Sekretar [Marko] Rubio, specijalni izaslanik Vitkof, Kušner i cijeli tim predsjednika Trampa za nacionalnu bezbjednost neumorno rade da Rusija i Ukrajina zaustave ubijanja.

„Održali su produktivne sastanke kako bi prikupili povratne informacije od obje strane o planu koji može da podstakne trajan i primjenljiv mir“, piše u saopštenju Bijele kuće dostavljenom BBC-ju.

Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a sada kontroliše oko 20 odsto ukrajinske teritorije.

Posljednjih nedjelja ruske trupe napreduju na frontu na jugoistoku Ukrajine.