Upoređujući aktuelno stanje sa onim iz vremena bivšeg režima Leković navodi da se, za razliku od tog perioda, danas uspostavlja osnova za institucionalnu odgovornost i profesionalnost te da je to ključna razlika.

„Kod nas ima političke hrabrosti da se ide do samog kraja, jer se i dalje vide ostaci starog kadrovskog i interesnog sistema u pojedinim strukturama, koje treba razbiti. Demokrate konstantno insistiraju na tome da se mora uraditi potpuna profesionalizacija službi, uz jasnu odgovornost svih koji su učestvovali u zloupotrebama“, kazao je Leković.

On navodi da su dosadašnja hapšenja samo početak.

„Ako institucije budu radile svoj posao do kraja, sasvim je realno očekivati i „glavno jelo“ odnosno širenje postupaka i na „krupne ribe“ koje čekaju da budu ulovljene. Indikatori za to postoje, brojni tragovi zloupotreba u MUP-u, ANB-u, državnim preduzećima, kao i ogromna nesrazmjerna imovina pojedinih funkcionera“, jasan je Leković.

Kako ocjenjujete stanje u bezbjednosnom sektoru danas poredivši ga sa bivšim režimom, imajući u vidu da su se protiv bivših direktora policije Slavka Stojanovića i Veselina Veljovića vodili sudski postupci, kao i proces protiv bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića zbog nezakonitog prisluškivanja? Šta ti slučajevi govore o funkcionisanju sistema pod prethodnim režimom?

Stanje u bezbjednosnom sektoru danas je neuporedivo bolje nego u vrijeme bivšeg režima. Sama činjenica da je procesuiran bivši direktor policije Slavko Stojanović, koji je priznao izvršenje krivičnog djela, te da se protiv Veselina Veljovića takođe vode postupci za izvršenje najtežih krivičnih djela, kao i da se protiv bivšeg direktora ANB-a Dejana Peruničića, vodi postupak zbog zloupotrebe i nezakonitog prisluškivanja, najbolje govori o tome kako je taj sistem funkcionisao, dakle, da je bio klasična privatna služba i logistički centar kriminalnih struktura.

To su ozbiljni pokazatelji da je bezbjednosni aparat bio zarobljen i korišćen za političke obračune i za potrebe kriminalnih struktura, a ne za zaštitu države i građana.

Za razliku od tog perioda danas se uspostavlja osnova za institucionalnu odgovornost i profesionalnost i to je ključna razlika.

Udaraju se temelji novog, profesionalnog i odgovornog bezbjednosnog sektora kojim više neće upravljati kriminalci iz kriminalnih klanova, već ljudi koji će svoj radni vijek posvetiti državi i javnom interesu. To znači da se policija oslobađa partijskih i mafijaških uticaja i konačno dobija priliku da bude ono što treba da bude servis građana, a ne alat bilo koje strukture moći. Želimo sektor u kojem su značka i uniforma simbol časti, povjerenja i odgovornosti, a ne privatni resurs za zaštitu kriminalnih interesa. Samo tako možemo izgraditi institucije koje će biti u stanju da se uhvate u koštac sa organizovanim kriminalom i korupcijom bez kompromisa.

Da li trenutna vlast, po Vašem mišljenju, preduzima dovoljno da otkloni posljedice upravljanja bezbjednosnim sektorom u ranijem periodu, i gdje vidite glavne kočnice u sadašnjem pristupu?

Postignut je značajan napredak i to je jasno vidljivo. Kod nas ima političke hrabrosti da se ide do samog kraja, jer se i dalje vide ostaci starog kadrovskog i interesnog sistema u pojedinim strukturama, koje treba razbiti.

Demokrate konstantno insistiraju na tome da se mora uraditi potpuna profesionalizacija službi, uz jasnu odgovornost svih koji su učestvovali u zloupotrebama.

Tek kada se potpuno pravno i zakonito eliminišu svi kriminalni centri moći i svi kadrovi bivšeg režima, moći ćemo reći da je sektor stvarno reformisan.

Kako komentarišete sprovođenje vetinga u policiji gdje se „uklanjaju prljavi policajci“ i šta sve takav proces mora da obuhvati da bi bio u potpunosti djelotvoran?

Veting u policiji je jedan od najvažnijih procesa za obnovu povjerenja građana i povratak integriteta službe. „Uklanjanje prljavih policajaca“ nije floskula, već preduslov da država bude funkcionalna.

Da bi veting bio djelotvoran, mora obuhvatiti provjeru imovine i porijekla imovine, provjeru profesionalne karijere i postupanja, provjeru eventualnih veza sa kriminalnim grupama, ocjenu integriteta kroz interne i eksterne provjere.

Samo tako će se obezbijediti da policija radi isključivo u interesu građana i zakona i to je ono na čemu Demokrate insistiraju.

Da veting nije djelotvoran ne bi bilo ni ovoliko grčevitih pokušaja da se on zaustavi.

Kako gledate na najave o mogućem vetingu u pravosudnom sektoru? Mnogo puta su poslanici iz Vaše stranke najavljivali taj proces kao neophodan, međutim, javnosti je nepoznato kakvi procesi su potrebni za realizaciju pomenutog vetinga…

Veting u pravosuđu je apsolutno neophodan, to je nešto što Demokrate traže već godinama. Bez sudija i tužilaca kojima se vjeruje i koji su profesionalno čisti, nema vladavine prava.

Za realizaciju tog procesa potrebni su jasna zakonska rješenja, nezavisno, stručno tijelo za sprovođenje provjera, obavezna provjera imovine, profesionalne odgovornosti i eventualnih zloupotreba kao i transparentni kriterijumi i rokovi.

Veting nije proces protiv pravosuđa, nego za pravosuđe koje je slobodno, profesionalno i imuno na političke i kriminalne uticaje.

Najavljeno je i skoro formiranje Specijalnog suda, tako da sve te stvari raduju i daju nadu da će se i pravosuđe oporaviti od kriminalnih i drugih uticaja.

Agencija za sprječavanje korupcije je nedavno utvrdila da je bivši predsjednik Milo Đukanović prikrivao određenu imovinu i vrijedne satove. Kako tumačite taj nalaz i može li on predstavljati prekretnicu u tretmanu visokih javnih funkcionera pred nadležnim institucijama?

Taj nalaz je potvrda onoga što smo kao opozicija godinama tvrdili, da je vrh bivšeg režima živio iznad zakona i skrivao tragove svoje enormne imovine. Činjenica da je ASK po prvi put zvanično utvrdio prikrivanje imovine tako visokog funkcionera može biti prekretnica u odnosu institucija prema nosiocima najviših funkcija.

To šalje jasnu poruku, da više u Crnoj Gori nema nedodirljivih. I upravo je to temelj izgradnje pravne države.

Satovi su samo simbol. Siguran sam da Đukanović ima još dosta toga što je tokom svoje političke karijere krio i skrivao, a što je mnogo vrednije od tih satova o kojima se govori.

Šef vašeg poslaničkog kluba, Boris Bogdanović, izjavio je da su „dosadašnja hapšenja tek predjelo“. Očekujete li da će se procesi proširiti na druge visoke funkcionere iz prošlog režima i imate li indicije u kom pravcu bi se eventualno mogla kretati dalja otvaranja slučajeva?

Kao što je rekao kolega Bogdanović, dosadašnja hapšenja su samo početak. Ako institucije budu radile svoj posao do kraja, sasvim je realno očekivati i „glavno jelo“ odnosno širenje postupaka i na „krupne ribe“ koje čekaju da budu ulovljene. Indikatori za to postoje, brojni tragovi zloupotreba u MUP-u, ANB-u, državnim preduzećima, kao i ogromna nesrazmjerna imovina pojedinih funkcionera.

Evo prije samo par dana imali ste hapšenje odbornika DPS-a u Kotoru koji je bio visoko pozicioniran (četvrti) na listi u čijem nazivu je bilo i ime Mila Đukanovića, a koji se kako vidimo prema dokazima iz tužilaštva bavio švercom kokaina.

To su zastrašujuće stvari i to nije izolovan slučaj već kada je u pitanju DPS očigledno postaje pravilo. Veliki broj kompromitovanih funkcionera koji su izvršioci teških krivičnih djela kako u samom vrhu partije tako i na svim nivoima.

Ono što mi očekujemo i na čemu insistiramo jeste da se slučajevi otvaraju i rješavaju po zakonu, a ne po političkoj potrebi kako je to nekada za vrijeme starog režima bio slučaj. Zato iz starog režima danas i govore o nekom navodnom političkom progonu, jer sve mjere po sebi.

Kada se sve činjenice stave na sto, siguran sam da će se procesi samo širiti i da ćemo, prvi put u modernoj istoriji Crne Gore, imati stvarnu odgovornost onih koji su zloupotrebljavali najviše državne resurse.