Time je presuda Privrednog suda postala pravosnažna pa se očekuje da Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) ponovo raspiše konkurs za izbor novog agenta za registraciju domena ,,.me“, imajući u vidu da je raniji, raspisan u vrijeme dok je ovim resorom rukovodio ministar Goran Đurović, stopiran privremenom mjerom koju je Domen inicijalno izdejstvovao u ovom sporu zbog čega im je bilo zabranjeno otvaranje ponuda koje su stigle na taj javni poziv.
Pobjeda čeka odgovore iz resora Nika Đeljošaja na pitanja o nastavku procesa izbora novog agenta, te da li će biti raspisan novi konkurs i kakvi će biti uslovi.
On je prošle godine odgovarajući na poslanička pitanja kazao da se prvo mora pravosnažno okončati ovaj spor od čijeg ishoda zavisi zaključivanje ugovora po osnovu javnog poziva. Đeljošaj je tada naveo da je država za 16 godina otkada je Domen preuzeo poslove registracije domena ,,.me“ prihodovala više od 40 miliona eura, dok je 2023. godine po tom osnovu u budžet uplaćeno 3,14 miliona eura.
“Tužilac (Domen) nije dostavio izjavu o namjeri produženja ugovora Vladi Crne Gore, kao ugovornoj strani, u skladu sa članom 8 Ugovora o Agentu registracije domena „.me“, već je e-mail sa prilogom koji tužilac neosnovano naziva obavještenjem, poslat povodom događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji ne stoji ni u kakvoj vezi sa ugovorom ili aktivnostima koje su predmet ugovora”, saopšteno je iz Apelacionog suda.
Ukazuju da je Privredni sud pravilno utvrdio činjenično stanje da su prije isteka ugovora u martu 2023. godine vođeni pregovori između ugovornih strana oko eventualnog produženja ugovora, ali da oni nijesu rezultirali dogovorom.
“Tužilac je sam prihvatio da učestvuje u pregovorima oko zaključenja eventualnog aneksa, oko dogovora novih, za Vladu boljih komercijalnih uslova ugovora, što je potvrdio time što su predstavnici tužioca učestvovali na sastanku sa predstavnicima tuženog 9. februara 2023. godine. Kako je sam tužilac svojom voljom ušao u pregovore sa Vladom oko uslova produženja ugovora, mogao je da računa na to da se ti pregovori ne moraju okončati dogovorom stranaka, što se u konačnom i desilo. Stranke nijesu postigle saglasnost oko bitnih sastojaka ugovora, jer Vlada nije prihvatila predloženi aneks IV tužioca, pa nije moglo doći do produženja, odnosno obnavljanja ugovornog odnosa među strankama”, navode iz Apelacionog suda.
Hronologija
Postupak po tužbi Domena se dva puta vodio pred Privrednim sudom, a prvobitno je Apelacioni sud ukinuo presudu tadašnje sutkinje Nataše Bošković koja je takođe odbila njihov tužbeni zahtjev. Iako je njena ocjena bila da je Domen blagovremeno obavijestio Vladu da namjerava da produži ugovor, koja je propustila da u roku od tri mjeseca odgovori na to obavještenje, ipak je odbila tužbu ocjenjujući ništavim ugovorne odredbe koje su se odnosile na način produženja ugovora. Takav stav za Apelacioni sud nije bio prihvatljiv, zbog čega je postupak vraćen na početak kod sudije Darka Bulatovića čija je presuda sada potvrđena. Bulatović je ocijenio da je Domen slanjem obavještenja o namjeri produženja ugovora preko Američke privredne komore (AmCham) u okviru organizacije događaja sa premijerom postupila mimo dobrih poslovnih običaja i suprotno načelima savjesnosti i poštenja.
Iz Domena su uporno ukazivali da su Vladu obavijestili na vrijeme o namjeri produženja ugovora na, u tom trenutku, još deset godina, dok je država sporila da je to urađeno na način propisan ugovorom.
Direktor Domena Predrag Lešić je pred sudom navodio da je lično sačinio pismo namjere o produženju ugovora, koje je, kako je naveo direktor AmCham Marko Miročević, proslijedio savjetniku predsjednika Vlade Iliji Mugoši uoči događaja ,,Otvoreno sa premijerom“ koji ova asocijacija organizuje jednom godišnje.
Lešić je kazao da su, nakon što je Dritan Abazović izabran za premijera, iskoristili taj sastanak na kojem premijer inače odgovara na unaprijed postavljena pitanja kako bi kandidovali temu produženja ugovora. Tada je, na pitanje suda, Lešić kazao da Abazović nije dao konkretan i jasan odgovor da li će ugovor biti produžen ili ne. Zastupnici države su bili stava da je obavještenje o namjeri produženja ugovora trebalo da bude poslato direktno na adresu Vlade, koja je bila ugovorna strana.
