Na desetine hiljada onih koji su u Crnu Goru došli da ulažu, rade i žive, bili su zabrinuti zbog najavljenih izmjena Zakona o strancima, kazao je za Radio Crne Gore predsjednik odbora za turizam Njemačko-Crnogorskog poslovnog kluba Mihajl Bader.

“Tu ima stvari koje su zaista problematične i koje mnogo utiču na strance koji godinama žive u Crnoj Gori i vode svoj biznis. Ljudi mi kažu: ako to bude tako, ako moram da zaposlim tri osobe, dva Crnogorca, a imam mali biznis i nemam kapacitet za to, moraću da zatvorim firmu i napustim Crnu Goru”, rekao je Bader.

Vlada je povukla amandmane koji su ključavali strože mjere za strance, uvođenje minimalne vrijednosti nekretnine od 200.000 eura za dobijanje privremenog boravka i da strane firme moraju zaposliti najmanje dva crnogorska državljanina.

U međuvremenu, kaže Bader, neki su odustali od dolaska u Crnu Goru.

“Novi investitori otkazali su za sada. Znači, ljudi sa kim ja sam u kontaktu su mi rekli da trenutno neće da investiraju u Crnoj Gori”, kazao je Bader.

Ekspert za migracionu politiku Bojan Bugarin za Radio Crne Gore ocijenio je da bi usvajanje tih mjera bilo teško primjenjivo u praksi.

Za Crnu Goru bi, smatra, bio prihvatljiviji model koji u fokus stavlja aktivnost firme koja je u stranom vlasništvu.

“Zloupotrebe svakako treba kontrolisati, ali opet na osnovu nekih raspoloživih podataka, na osnovu poreskih izvještaja, bilansa, stvarnih aktivnosti firme, uvesti te neke nove kategorije, redovno pratiti i evaluirati učinak na tržištu rada i poreske prihode.Mislim da tim nekim mjerama bi se postigla kontrola poslovanja i boravka”, rekao je Bugarin.

Kao primjer dobre prakse, Bader navodi Albaniju.

“Oni zahtijevaju po 20 kvadratnih metara po osobi i to je sasvim prihvatljivo. Ako je, na primjer, porodica četvoročlana, kuća mora imati 80 kvadratnih metara da svi članovi dobiju boravak”, rekao je Bader.

Najbolji model za Crnu Goru bio bi, zaključuju naši sagovornici, onaj koji kombinuje efikasnu kontrolu poslovanja sa nerestriktivnim pristupom strancima.