Andrijana Vujović iz Instituta za javno zdravlje ukazala je na razloge visoke smrtnosti u našoj zemlji, naglašavajući da država ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od karcinoma dojke u Evropi.

„Tokom 2022. godine 76 žena od 100.000 žena oboljelo od raka dojke. Što se tiče starosno standardizovane stope smrtnosti od raka dojke u Crnoj Gori za istu godinu iznosi 23,3, to znači da su 23 žene koje su oboljele umrle od raka dojke u odnosu na 100.000 žena“, navela je.

Predstavnica Ministarstva zdravlja, Jovana Novaković, istakla je da listu ljekova obnavljaju tri puta godišnje, te da je riječ o kontinuiranom procesu koji omogućava postepeno uvođenje novih terapija.

“Lista ljekova kao jedan javno dostupan dokument je spisak ljekova čije troškove pokriva Fond za zdrastveno osiguranje. Ukoliko se nalaze na osnovnoj listi oni su potpuno besplatni za pacijente, a ako su na doplatnoj listi onda pacijenti plaćaju lijek po dosta nižoj cijeni od tržišne. Ovo je naročito bitno da znaju pacijenti, i zbog predstavnika medija ovdje, svaki lijek koji se nalazi na doplatnoj listi, svoju terapijsku paralelu ima i na osnovnoj listi, tako da u dogovoru sa ljekarom može tražiti lijek sa osnovne liste koji će biti potpuno besplatan za pacijente”, dodala je.

Direktorica Instituta za onkologiju, Gordana Bašović, istakla je da je cilj liječenja u ranoj fazi uvijek izlječenje, a ne samo kontrola bolesti.

“Istina je da je unazad nekoliko decenija dijagnoza raka dojke smatrana fatalnom, ali isto tako danas sa savremenom dijagnostikom, posebno savremenom terapijom mi možemo da govorimo o izlječenju kao glavnom cilju u liječenju ove bolesti, a naročito kad se otkrije u ranoj fazi”, naglašava ona.

Dodaje da ako želimo da popravimo poražavajuću statistiku, neophodan je suštinski zaokret u pristupu.

“To su skrinig programi i rano otkrivanje kao i da utičemo na svijest svih naših stanovnica”, napominje Bašović.

Predstavnica Fonda za zdrastveno osiguranje, Ružica Milutinović Đurišić, naglasila je da je ulaganje u ranu fazu bolesti najracionalniji pristup.

“Dugotrajne i skupe ciljane terapije u konačnom povećavaju ukupne troškove zdrastvenog sistema, a kao što je neka od prethodnica rekla, uključuje i određene indirektne troškove posebno u dijelu smanjenja radne sposobnosti, povećanja broja izgubljenih dana sa posla, podrške porodici, finansijskih izdataka za tuđu njegu i u konačnom to predstavlja jedan ukupan teret ne samo za porodicu, već i za društvu u cjelini”, dodaje.

Povećanje obuhvata skrininga, uvođenje inovativnih terapija i jačanje multidisciplinarnog pristupa – prepoznati su kao ključni koraci ka smanjenju smrtnosti i boljoj podršci ženama oboljelim od karcinoma dojke.