Zenović je na sastanku pregovaračke strukture koji je organizovalo Ministarstvo evropskih poslova uz podršku Centra za strateško savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), koji finansira Evropska unija, ocijenio da je uspjeh u privremenom zatvaranju poglavlja “rezultat snažnog timskog rada pregovaračke strukture i administracije, koja je pokazala da ima kapacitet da odgovori na složene tehničke i političke zahtjeve procesa”.

Zenović je pohvalio članove pregovaračke strukture iz poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13, kao i druge službenike čiji rad je doprinio ovom značajnom uspjehu.

Podsjetio je da zatvaranjem poglavlja reformski proces ne prestaje, već ulazi u zahtjevniju fazu, u kojoj se poseban fokus stavlja na održivost i kredibilitet sprovedenih reformi.

„Zatvaranjem poglavlja počinje faza u kojoj moramo pokazati održivost, kredibilitet i stvarnu sposobnost da sprovedemo preuzete obaveze“, kazao je Zenović.

Prema njegovim riječima, uspjeh se ne mjeri isključivo dinamikom zatvaranja poglavlja, već sposobnošću da se dostignuti nivo reformi očuva i unaprijedi tokom vremena.

“Monitoring faza predstavlja test zrelosti pregovaračkog procesa i povjerenja u to da Crna Gora može da funkcioniše kao buduća država članica Evropske unije”, kazao je Zenović.

Pred Crnom Gorom je, predočio je, najzahtjevnija godina u pregovaračkom procesu i pozvao je članove i članice pregovaračke strukture da daju maksimalan doprinos kako bi uspjeli da zatvorimo preostalih 20 poglavlja.

“Proces je istovremeno tehnički i politički, i kao takav zahtijeva visok nivo koordinacije, jasno definisane prioritete i zajedničko razumijevanje ciljeva, posebno imajući u vidu zacrtanu dinamiku i obaveze u narednom periodu, uključujući i planove za 2026. godinu, kada očekujemo zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja”, rekao je Zenović.

Na sastanku je, sa državnim sekretarkama u Ministarstvu evropskih poslova, Bojanom Bošković i Biljanom Papović, razgovarano o ključnim ostvarenjima, analiziran napredak u poglavljima, ali su identifikovani i zajednički izazovi.

Kao jedan od ključnih izazova prepoznato je jačanje administrativnih kapaciteta, naročito u poglavljima u kojima su obaveze složene i dugoročne. Ukazano je da planovi moraju biti realistični i održivi, zasnovani na stvarnim kapacitetima institucija, kako bi se izbjegao rizik formalnog ispunjavanja kriterijuma bez suštinske primjene u praksi.

Na sastanku su svoja iskustva podijelili i predstavnici pregovaračkih poglavlja 3, 4, 6, 11 i 13, koji su učestvovali na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, na kojoj je donijeta odluka o privremenom zatvaranju ovih poglavlja. Oni su, saopšteno je, iskazali zadovoljstvo tokom i ishodom konferencije, ističući da su rad i rezultati crnogorske pregovaračke strukture prepoznati i pozitivno ocijenjeni od strane institucija Evropske unije, uz jasne pohvale za profesionalnost, pripremljenost i postignute rezultate. To je, kako su istakli, dalo dodatnu motivaciju da se u narednom periodu nastavi sa intenzivnim radom, očuva postignuti nivo napretka i odgovorno odgovori na zahtjeve monitoring faze.

Zenović je ukazao da je u narednoj fazi neophodno razmišljati kao država članica Evropske unije, uz snažan timski rad. Istakao je da je proces pristupanja i tehnički i politički, te da je jasna komunikacija ključna, jer njen manjak može otvoriti dileme kod država članica, posebno imajući u vidu da, iako je vizija zajednička, perspektive nijesu uvijek iste.