“Da, to se ne može isključiti”, rekao je, dodajući da je već sama činjenica da se takvo pitanje uopšte postavlja “šokantna”.
“Navikli smo na mir. Posljednji veliki evropski rat završio se 1945. godine i od tada je prošlo osamdeset godina. To je u Evropi izuzetno rijetko stanje”, rekao je Orban, prenosi Index.hr.
Podsjetio je da je nuklearno oružje decenijama sprečavalo rat jer se vjerovalo da bi svaki evropski sukob prerastao u nuklearni svjetski rat.
“Taj je strah djelovao osamdeset godina. Ali sada nastaje potpuno novi svijet”, naveo je.
“U Evropi postoje dva tabora”
Govoreći o samitu EU u Briselu, Orban je zaključio da se Evropa trenutno ne približava miru, nego ratu.
“Pomaknuli smo se bliže ratu. Prošle sedmice u Briselu uspjeli smo samo da usporimo tempo kojim Evropa klizi u rat”, upozorio je.
“Neki su htjeli taj proces da ubrzaju do hiperbrzine i to smo uspjeli blokirati. No sam proces nismo zaustavili, samo smo spriječili njegovo ubrzanje”, dodao je.
Prema njegovim riječima, Evropa je ponovno podijeljena.
“Danas u Evropi opet postoje dva tabora: ratni tabor i mirovni tabor. Trenutno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Brisel želi rat. Mađarska želi mir”, ponovio je.
Orban smatra da rat u Ukrajini nije temeljni uzrok evropske nestabilnosti.
“Rat između Ukrajine i Rusije na površini izgleda kao prijetnja eskalacijom, ali to je posljedica, a ne uzrok. Pravi uzrok je politički, privredni i društveni pad zapadne Evrope”, naveo je.
Taj je pad, kaže, započeo sredinom 2000-ih i dodatno se ubrzao nakon finansijske krize.
“Prije dvadeset godina privredne performanse Evropske unije i Sjedinjenih Država bile su približno jednake. Danas Amerika uzlijeće, a Evropa klizi nizbrdo. Kontinent koji je nekad bio uzor svijetu u samo nekoliko godina postao je ismijavan i neozbiljan akter”, kazao je.
Na pitanje zašto se Evropa reorganizuje u ratnu ekonomiju, Orban je odgovorio: “To je poznati istorijski refleks. Kada ne mogu da konkurišu bržerastućim regionima, pokušavaju da stvore rast kroz ratnu ekonomiju.”
Tvrdi da uključivanje Evrope u rat u Ukrajini nije bilo neizbježno.
“U februaru 2022. Evropa je mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob sopstvenim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli u sjenci rata”, uvjeren je.
Kao ključan trenutak naveo je ulogu SAD-a.
“Intervencija Bajdenove administracije odlučila je raspravu u korist ratnog tabora”, rekao je.
Dodao je da novi američki predsjednik sada želi mir i da je to “upozorenje Evropi”.
“Evropa ne smije da temelji svoje strateške odluke na američkim unutrašnjim političkim ciklusima”, smatra Orban.
Orban je jako kritičan prema načinu odlučivanja u EU.
“Evropska unija danas je u stanju raspadanja. Svjedočimo procesu dezintegracije, koji se odvija paralelno s jačanjem imperijalnih ambicija briselske birokratije”, istakao je.
Opisao je situaciju u Briselu slikovitom metaforom.
“To je kao dizač tegova koji podigne težinu, ali se s njom ne može uspraviti i na kraju je ispusti”, objasnio je.
Kao primjer naveo je zelenu tranziciju.
“Program je najavljen protiv volje država članica i ozbiljno je oštetio evropsku industriju, posebno hemijsku industriju i proizvodnju automobila”, kazao je.
Podsjetio je na plan zabrane proizvodnje automobila s klasičnim motorima od 2035. godine.
“Kad je postalo jasno da je to neizvodljivo, povukli su se”, naglasio je, dodajući da se isto događa i s migrantskom politikom.
Orban je upozorio da bez dubokih promjena slijedi nepovratan proces.
“Ako ne dođe do brze i temeljite reforme, raspad će dosegnuti tačku bez povratka”, upozorio je.
Govoreći o mogućem povezivanju mira i članstva Ukrajine u EU, Orban je bio direktan.
“Takva veza ne postoji. Članstvo u EU ne pruža bezbjednosne garancije”, rekao je.
Naglasio je da je ulazak Ukrajine u EU nerealan.
“Mađarska se otvoreno protivi čak i početku pregovora”, napomenuo je.
Orban smatra da bi Ukrajina oslabila EU.
Govoreći o mogućem miru između Rusije i Ukrajine, Orban je rekao: “Prvo bih zahvalio Bogu.”











